Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4

Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4
Tematsko-fabularni utjecaj balade ''Hasanaginica'' na dramu Nijaza Alispahiæa - Bosnjaci

Tematsko-fabularni utjecaj balade ''Hasanaginica'' na dramu Nijaza Alispahiæa

Autor: Sead Šemsoviæ

 

Pod pojmom tematsko-fabularni nivo utjecaja usmene književnosti na pisanu, podrazumijevamo uspostavljanje specifiènog odnosa dvaju djela od kojih jedno pripada usmenoj, a drugo pisanoj književnosti. Za djelo pisane književnosti kažemo da je nastalo tematsko-fabularnim nivom utjecaja kada je moguæe jasno raspoznati tematske i/ili fabularne elemente nekog djela usmene književnosti. Pritom, djelo može nastati i samo tematskim nivom utjecaja kada je prièa isprièana na neki drugi naèin od ponuðenog ili iz nekog drugog ugla. Postojanje ovog nivoa utjecaja u jednom djelu dokazujemo dvodijelnom analizom usporedbe nastalog djela s predloškom. Prvi dio analize zahtijeva pronalaženje elemenata u djelu kojih nema u predlošku, dakle onih koji su dodati i, takoðer pronalaženje elemenata predloška koji za izgradnju novog djela nisu iskorišteni. Ovakva analiza zahtijeva znatno više prostora, te æemo stoga ovdje ponuditi samo dio analize ostvaren posmatranjem kroz dva nivoa koji se nalaze u okviru tematsko-fabularnog nivoa. To su:

- Nivo pozajmljenih dužih ili kraæih cjelina i

- Motivski nivo utjecaja

Ovaj sistem analize primijenit æemo na definiranje odnosa balade Hasanaginice i drame Hasanaginice Nijaza Alispahiæa. Kao izvor svoje drame Alispahiæ na poèetku knjige navodi jednu od varijanata balade. Ovakvom analizom dobit æemo odgovore i na neka druga pitanja tipa: da li je baš ova varijanta korištena kao predložak i koje su pjesme usmene poezije korištene kao dodatni materijal.

Nivo pozajmljenih dužih ili kraæih cjelina

U okviru ovog nivoa utjecaja razlikujemo dvije moguænosti: pozajmljivanje cjelina iz predloška, u ovom sluèaju balade, i pozajmljivanje iz nekog drugog djela koje takoðer pripada usmenoj poeziji. Pozajmljene cjeline, bilo da se radi o prvoj ili drugoj moguænosti, izložene su transformaciji u procesu pozajmljivanja. Pojedini primjeri su doslovno citirani, dok su drugi samo djelimièno izmijenjeni, odnosno prilagoðeni novom kontekstu. U okviru moguænosti pozajmljivanja cjelina iz predloška pronašli smo sljedeæe primjere:

Da je snijeg veæ bi okopnio! (19)

To je ustvari treæi stih balade, ali varijante koju donosi Vuk Karadžiæ, a ne one koju Alispahiæ navodi, u kojoj ovaj stih glasi:

Da su sn'jezi veæ bi okopnuli.

Sljedeæi primjer je kombinacija treæeg stiha iz Vukove i èetvrtog iz navedene varijante.

Da je snijeg veæ bi okopnio

Labutovi veæ bi poletjeli. (20)

Primjer: Ni u dvoru ni u rodu mome (38) samo je djelimièno izmijenjen u odnosu na obje varijante. Izraz momu, Alispahiæ mijenja u mome.

Znatno veæu transformaciju doživio je stih:

I pobježe Hasanaginica
Da vrat lomi kuli niz pendžere,

od koga nastaje: Ja ga živa doèekati neæu. Vrat lomiæu kuli niz pendžere. (44). Dakle, dramatiziranjem balade pjevaèeve rijeèi o Hasanaginièinom bjekstvu postaju njene liène. Prijelazom iz poetskog u dramski kontekst ova informacija dobija drugog vlasnika, iako akter pritom ostaje isti.

Primjer: Nije babo Hasanaga, veæ daidža Pintoroviæ beže (45). nastao je od stihova:

Vrati nam se mila majko naša
Nije ovo babo Hasan-aga
Veæ daidža Pintoroviæ beže

Citat je identièan u obje varijante. Primjeæujemo da je u drami izostavljena pokazna zamjenica za treæe lice jednine srednjeg roda - ovo.

Kao najznaèajniji pokaz Alispahiæevog pravog izvora funkcionira primjer:

A, vi, djeco! Vamo.
Kad se na vas nije smilovala,
Majka vaša srca kamenoga! (176)

Hasanagina replika, kao što primjeæujemo razlikuje se od navedene varijante upravo po izrazu srca kamenoga, što u izvoru glasi:

Hod'te amo sirotice moje!
Kad se neæe smilovati na vas
Majka vaša srca hrðavskoga.

Izraz srca kamenoga kao i prethodne primjere Alispahiæ pozajmljuje iz Vukove varijante. Sama preoblika izuzetno je kvalitetna. U baladi je citirani dio u buduæem, što je u drami zamijenjeno za prošlo vrijeme. Ovim transformacijskim postupkom dramaturg ogranièava Hasan-agin iskaz pretvarajuæi ga pritom u svršen èin. U baladi je sluèaj sasvim drugaèiji, Hasan-aga koristi buduæe vrijeme ne bi li time svojoj ljubi dao još jednu priliku za povratak. Odnosno, junak balade i radi sebe produžava trenutak konaène Hasanaginièine odluke èiji peèat bi bio njen odlazak sa svatovima. Dakle, Alispahiæ ovom transformacijom ne samo da mijenja strukturu i znaèenje stiha, veæ mijenja i Hasan-agine osobine - "ranjivost" zamjenjuje "odluènošæu".

Cjeline pozajmljene iz drugih djela usmene poezije samo æemo paralelno navesti sa pretpostavljenim izvorima jer bi analiza svakog od ovih primjera preopteretila izlaganje. Njihova pretpostavljenost ogleda se u moguænosti da se isti ili slièan primjer nalazi i u nekoj drugoj pjesmi. Veæina primjera pretrpjela je djelimiènu li potpunu transformaciju, a tek poneki su preneseni u svom izvornom obliku.

 

U daljini bijeli se Hlijevno

I u Hlijevnu bijeli se kula (77)

Kad su bili bijelu Lijevnu,

Ugledaše prokleto Lijevno

Ðe u njemu bijeli se kula. (Stari Vujadin)

Akšam, mraèe

Akšam mraèe

Moj pobogu, brate!

A jacijo,

A jacijo,

moja posestrimo! (90)

Akšam mraèe, moj po Bogu brate,

a jacijo, moja posestrimo! (Akšam mraèe moj po Bogu brate)

Na dorinu dovedi mi Foèu

Starog Foèu od stotinu ljeta (114)

Starac Foèo od stotine ljeta (Poèetak bune protiv Dahija)

Udarite zurle i tambure.

Šenluk èini aga Hasanaga (124)

Šenluk èini aga-Beæiraga

Uvatio Malog Radojicu

Pa ga meæe na dno u tavnicu (Mali Radojica)

U krajini pucaju topovi

Puca, braæo, sa svakoga grada,

Šenluk èine Mujovu Halilu,

Gdje je Bosni obraz osvjetlao

A svoj Bosni i butun Krajini.

(Filip Madžarin i gojeni Halil)

Nekad bilo sad se spominjalo (121)

Davno bilo sad se spominjalo

(Hajduk Golalija i Arzulja arzuljskog bana, Gojeni Halil i deset hajduka, Ženidba od Zadra Todora)

Onda bilo sad se spominjalo

(Hrnjica Omer i Anða Smiljaniæa)

 

Prilikom transformacije pjesme Akšam mraèe došlo je do drugaèijeg pisanja što naravno dovodi i do izmjene u znaèenju. Izrazi po Bogu i pobogu imaju sasvim razlièita znaèenja. Prvi znaèi po vjeri, a drugi je "ustaljeni frazeološki izraz u èuðenju i zaklinjanju s oslabljenim osnovnim znaèenjem, zaboga". Shodno tome, oblik koji je Alispahiæ iskoristio u drami i uklopio u preostali dio pjesme, nejasnog je znaèenja. U okviru ovog nivoa utjecaja postoji i moguænost graðenja stihova po modelu usmene poezije:

Šta uèini aga Hasanaga
Šta uèini da od boga znadeš (85)

Jesam li ti govorio, diko!
Da nas neæe rastaviti niko.
Došli dani rastasmo se sami. (122)

Nek s' drmaju Pintoroviæ dvori!
Nek od jeda bezi popucaju! (144)

Bješe vedro pa se naoblaèi (177)

Podrobnom analizom moguæe bi bilo dokazati iz kog djela je pozajmljen model za graðenje ovih stihova. U prvom primjeru, koji izdvajamo s razlogom, usljed transformacije došlo je gubljenja znaèenja, jer mjesto izraza znadeš mora stajati naðeš. Dakle, stih bi glasio: Šta uèini da od Boga naðeš, dok u sadašnjem obliku ne znaèi ništa.

Motivski nivo utjecaja

Kao i kod prethodnog nivoa i u ovom prepoznajemo dvije moguænosti: preuzimanje motiva iz predloška i preuzimanje iz nekog drugog djela usmene poezije. Za svaku od ove dvije moguænosti postoji po nekoliko primjera u ovoj drami. Na osnovu dva, po nama najznaèajnija primjera, pokušat æemo predstaviti ovaj nivo utjecaja. Motiv koji u baladi zasigurno privlaèi pažnju, a pritom je u drami posebno potencirano na njemu, predstavlja motiv Hasanaginièinog "ponovnog djevovanja". U baladi ovaj motiv izgleda ovako (varijanta u knjizi):

"Djevojka te l'jepo pozdravljaše,
A u knjizi l'jepo te moljaše,
Kad pokupiš gospodu svatove,
Dug pul'duvak nosi na djevojku:
Kada bude agi mimo dvora,
Nek ne vidi sirotice svoje."
Kad kadiji b'jela knjiga doðe,
Gospodu je svate pokupio,
Svate kupi grede po djevojku.
Dobro svati došli do djevojke
I zdravo se povratili s njome.

Dakle, jedino u ovom dijelu balade za Hasanaginicu se kaže da je djevojka. Funkcija ovog motiva je dodatno objašnjenje svrhe dugog pul'duvaka, kojeg nose samo djevojke. To objašnjenje ustvari govori o njegovoj uobièajenoj primjeni, èime se posebno potcrtava neobiènost ovog dogaðaja. Hasanaginica želi dug pul'duvak jer pod njim neæe vidjeti svoje sirotice kada bude agi mimo dvora. Ovaj motiv Alispahiæ do te mjere forsira da dolazi do gubljenja svake veze sa izvorom, a tako i sa svrhom postojanja kakva je u baladi. Prvi put se motiv javlja u Pintoroviæevom obraæanju Hasan-agi:

(…)i miraz æeš dati. Da se znade, Haso, da mi sestra nije sluškinja ti bila.
Da se znade! Da je begovica!
I ope' djevojka. (70)

Dakle, Alispahiæ smatra da bi kaduna ponovno bila djevojkom veæ samim Hasinim davanjem miraza (?). Pored toga, miraz bi dokazao da mu nije bila sluškunja veæ žena i, naravno da je begovica. Zatim, na istoj strani nailazimo i na Hasanagino priznavanje nje kao djevojke:

Ovog èasa! Djevojka je. Neka se udaje! (70)

Posmatran samostalno dijalog izmeðu Hasanaginice i Imotskog kadije je na mjestu. Upotreba ovog motiva u okvirima je realnog, jer kadija iznosi svoj stav, svoje osjeæanje, a ne generalno pravilo kao u prethodnom primjeru:

HASANAGINICA

Nije vrijeme da govoriš tak'e rijeèi.
Ja sam, kadi, pušæenica.

IMOTSKI KADIJA

Lijepa aginice,
veæ ti rekoh za me si djevojka! (93)

Ukoliko posmatramo ovaj motiv u samoj baladi nametnut æe nam se pitanje: zašto Hasanaginica želi dug pul'duvak kojim æe zakloniti svoj pogled od djece, kada im nosi poklone, ili, odakle Hasanaginici pokloni za djecu ako ih veæ ne želi vidjeti kada bude agi mimo dvora? Na sva ova pitanja Alispahiæ ne nudi nikakav odgovor, veæ pravi balans izmeðu dugog duvaka i darivanja:

HASANAGINICA

Onda dug pokrivaè pripremite. Da nikog ne vidim. I da niko mene nesretnu ne vidi.

PINTOROVI

Sanoptikum
Da li ste ?uli za bošnja?kog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakovi?a?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.