Riječ iz riječi - Jahja Fehratović, "Korektor sveznadar", poezija

Autor: Zehnija Buliæ

Jahja Fehratović, "Korektor sveznadar","Produkcija SENT", Novi Pazar 2004.


Zbirka pjesama Korektor sveznadar Jahje Fehratovića je novo poetsko vrelo riječi što svojim komunikativnim šarmom zavodi čitača u prvjenački poetski svijet mladog autora. Hude je sreće onaj što joj premjerava ruho, no nema mu drugo čare, ova ekspresivna snaga traži kantar da se izmjeri.

Naopaka je i naoposlena ćud riječi, te je Fehratović podijelio leksiku ove knjige na riječ i neriječ. Plemeniti napor razdvajanja dobra i zla, nadahnut je ajetom iz Knjige Jasne koga Fehratović uzima za moto pjesme Riječ I:

Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan,
neka govori što je dobro ili naka šuti

U pjesmama Riječ I i Riječ II autor zbori o naporima čovjeka da se neizrekne, da se izbori s lavinom ludih riječi. Obično riječ nadjača svog gospodara. Izrečena riječ, smatra pjesnik, ili trenutno umire, ili povlači druge riječi za jezik. Ako je povlakuša neriječ, ujedaće za srca. Kad neriječ obigra šejtansko kolo, zaprijeće u grlu onom što je reče, jal na ovom jal na drugom svijetu.

Fehratović je dobro okarario svoj zbor i uveo novu simboliku u južnoslovensku leksiku. Zašto, možda se upita neko, pisac koristi arhaiku koju je govorni jezik odbacio. Međutim, u pjesmi Nesročivi rječnik autor se dotiče savremenog jezika:

Iz prkosa
Postali smo imuni
Na jednolične izraze

Zato pjesnik zbirke Korektor sveznadar razgrće vijekove jezičke naslage i pjesmu Nepojmljivi počinje stihovima:

Provalili smo
U topionicu riječi
Da s njenog kotla
Istrgnemo svaki naš
I najmanji biljeg

I pronašao je pjesnik zaturene biljege i u poeziju unio islamsku simboliku: mrtvačka kana, san pravovjernog, nikli zub bezubom itd. Sabirajući ova bešara Fehrtović kroz riječi Agana konstatuje:

Birindži, birindži
Skoro će kijamet

Od išara i bešara krojena je dijelom i ova poetika, iz ovih znakova sačuvanih u jeziku potekli su novi pjesnički izvori.

I ljubavni motiv u pjesmi Rascjep tražio je izraz da se dertu dermana da, te se pjesnik obraća ženi nudeći joj dio tajne svog poetprocesa:

Možda ti nekad ruku pružim
Pokažem pute do pisaljke
Koja smoči mastilo
Sa oblaka

Pored zaumnih glosa, to mastilo je i leksika ove poetike koja svojom arhaikom i novom islamskom simbolikom isijava snažnu ekspresiju. Česta upotreba najekspresivnijih konstrukcija vremenom ovješta, zato pjesnik uzima neiskorišten leksički materijal koji se ne opire ritmu savremenog jezika, a što se majstorski potvrdilo u stihovima pjesme Kisas:

Mučki bat
Na tuđ nat
U kudret-sat
Ispihnu zat

Mogli bismo da govorimo o zvučnim figurama ove knjige, kontrastima, elizijama, metaforama...ali te artističke tačke prepuštamo drugom tumaču. Ovdje ćemo reći nešto o najekspresivnijim jedinicama Fehratovićeve poezije, a to su glagolske rime pojedinih pjesama. Rime pjesme Riječ I spi, dni, tmi su ekspresivne zbog skraćenja. Na primjer glagol tmi nastao je od imenice tama, glagol dni nastao je od imenice dan ili glagola daniti, a glagol spi od dužeg oblika spavati. Svi skraćeni glagoli, uz glagol vri, su nesvršeni i svojim neograničenim trajanjem radnje borbu s riječima čine beskrajnom. Ne samo to, već, naprimjer, glagol tmi svojim trajanjem zgušnjava tamu do raspadanja, do smrti. Sličnu ulogu u drugim pjesmama imaju glagolske rime kni, spri itd.

Otkuda, pitaćemo se, ovolika borba s jezičkom građom, pjesničkim formama i traganje za novom simbolikom. Odgovor ćemo pronaći u pjesmi Epitaf neznanog dijaka i to u stihovima koji se odnose na čin pjesničkog stvaranja i trajanja:

Dovoljna sebi
(sama ogradi
svijet)
Izbrusi riječ
I slavi svog
Dijaka.

 

(Sanoptikum, mart 2004)
Da li ste èuli za bošnjaèkog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakoviæa?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prica o mom komsiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Ćilimarstvo u sjeničkom kraju

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Muhamed Filipovic

Poetsko „Kolo prijatelja“

Anonim

Slovo o bogomilima Sandžaka

Redžep Škrijelj

Rožaje u KÂMÛSU'L-AL'ÂM-u Šemsettina Samija

Redžep Škrijelj

Zlatan Čolaković ( Zagreb,13. II 1955- Boston 20.XII 2008)

Šerbo Rastoder

Bosanska crkva: Novo tumačenje

Muhedin Fijuljanin