Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4

Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4
O prevoðenju poezije - Bosnjaci

O prevoðenju poezije

Autor: Ibrahim Hadžiæ

 

Da li je moguæe prevjesti s jednog jezika na drugi misli, asocijacije, simbole, metafore, ritmove, rime, zadržati cezuru, broj slogova; hoæu da kažem da li je moguæe prevjesti jedno tako složeno umjetnièko delo kao što je pjesma? Svakako da nije moguæe! Da li ja ovo izgovaram jeretièku reèenicu? Da li ovom tvrdnjom opovrgavam i svoj i tuð prevodilaèki posao?

Prosto reèeno, prijevoðenje poezije je prenošenje složenih pjesnièkih misli iz jednog jezika u drugi. Prijevoðenje nije ništa drugo veæ stvaranje savršenog eha. I bukvalno mislim na eho koji nastaje kao odjek glasa u nekom prirodnom prostoru gde se rijeèi ponavljaju uz izvesno zakašnjenje i izvesno zvuèno deformiranje. A te deformacije zavise od vrste prostora gde se reèi izgovaraju. Tako je i u prijevoðenju poezije; deformacija zvuka i ritma pesme, gubljenje artikulacije, zavisiæe od nadarenosti i oseæaja za sopstveni jezik. Poznato je da postoje dve vrste prevoda: filološki i pjesnièki. U poeziji ne postoji ovaj prvi. Bukvalno ili filološko prijevoðenje poezije je nemoguæe, zapravo i nije jasno šta bi se iz pjesme moglo bukvalno prevjesti, s obzirom da ona retko ima sadržaj. Vrlo je dobro poznat sluèaj da su mnogi pjesnici bili sjajni prevodioci poezije s drugih jezika, zapravo samo su oni uspevali nekako da stvore eho, odnosno da saèuvaju privid originala. Takvi su bili u svijetskoj poeziji Nerval, Rilke, Pasternak, itd.

Rasprostranjen je obièaj u svijetu da pesnici koji su u nemilosti kod aktuelne vlasti ili su ugroženi na neki drugi naèin, dobijaju slobodne, filološke prijevode, a zatim prepevavaju poeziju; drugim rijeèima, udahnjuju joj dušu. Naroèito je ovaj obièaj bio raširen u vreme Sovjetskog Saveza. Tako je prijevodila pesnikinja Muza Pavlova, i pjesnici Viktor Sosnora (on je èak prijevodio "Gorski vijenac" iako nije znao ni jedu rijeè srpskog jezika), i Josif Brodski.

U mom skromnom prijevodilaèkom radu i iskustvu na dvadesetak ruskih pjesnika, uvek mi je bilo lakše da prijevodim savremene pjesnike, odnosno više su mi "ležali" oni koji pišu u slobodnom stihu, èija poezija ima ironièno-humoristiènu notu. Takvi su bili veæ pomenuti Viktor Sosnora i Josif Brodski. Za prijevoðenje Sosnorine poezije potrebno je izuzetno snalaženje u sopstvenom, maternjem jeziku. Njegove mnogobrojne pjesnièke igre, sinonimi i homonimi, na koje on raèuna, treba adekvatno preneti, odnosno treba do tanèina osjetiti njegove namere. Kako izaæi na kraj s imenicama vor, vorovka, vorona (koje u našem jeziku znaèe lopov, lažljivica, vrana), koje pjesnik dovodi u direktnu vezu, i ponaša se prema njima kao prema izvedenicama. Kako rešiti ovu igru u ruskom jeziku koja je èista sluèajnost, odnosno pjesnikova domišljatost, jer u našem jeziku sa ovim pojmom ne možemo zapoèeti èak ni dio te igre? Kako zadržati na okupu lopova, lažljivicu, vranu? Dakle, prijevodilac mora da se odrekne suptilne jezièke igre i da pokuša pomoæu kovanica da u svom jeziku napravi neku sliènu.

Drugi pjesnik, Josif Brodski, tip je pjesnika koji piše intelektualnu poeziju, i zahteva od prevodioca snalaženje u pomoænim naukama, jer je u protivnom nemoguæe izaæi na kraj sa mnogobrojnim referencama koje se odnose na liènosti, mesta, dogaðaje, mitologiju, itd. Zapravo, prvo se moraju razrešiti kljuène asocijacije pa tek onda pristupiti prijevoðenju. Takav je bio sluèaj pri prijevoðenju ciklusa od èetrnaest pesama o leptiru. Problem je nastao veæ kod naslova ciklusa Baboèka. Prijevod ovog pojma na naš jezik je leptir. Da, ali tim se ne rešava enigma veæ tek poèinju nevolje i dolaze do izražaja one jezièke razlike koje se mehanièki ne mogu preneti, kao što je bio poznati sluèaj sa Pastenakovljevom zbirkom Žizn, moja sestra. U ruskom jeziku žizn je ženskog roda, a u našem muškog, dakle, normalno bi bilo prijevesti »Život, moj brat«, ali to nije to, pjesnik je rekao sestra. Ako se prevede sa »Život, moja sestra«, onda nema slaganja u rodu. Isti sluèaj je nastao sa pojmom baboèka. Ova imenica na ruskom jeziku je ženskog roda, a u našem muškog. Cela poema je graðena tako da se odnosi na ženku leptira, jer pisac pravi suptilnu igru poredeæi je sa ženom. Ako bismo, kao što sam u poèetku namjeravao, prijeveli sa leptirica, èime bismo na prvi pogled izbegli filološku zamku (jer imenica leptirica u našem jeziku postoji) upali bismo u novu, entomološku. Napravili bismo grešku protiv posebnih nauka, kako kaže Aristotel. Jer u nauci o leptirima, leptirica ne oznaèava leptira ženskog roda, veæ posebnu vrstu noænih leptira, koji nemaju raskošnu lepotu dnevnih insekata, na šta je naš pjesnik izuzetno insistirao:

Na krilcima tvojim
Zenice, trepavice,
Da li lepotice, ptice -

(Mak, broj 2-3, Novi Pazar, novembar 1993. - februar 1994.)
Da li ste ?uli za bošnja?kog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakovi?a?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Aspekt Muminoviæeve kritièke filozofije

Šefket Krciæ

Utopicum kao indikacija krize humanuma

Rasim Muminoviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (II)

Muhsin Rizviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (I)

Muhsin Rizviæ

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prièa o mom komšiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Anonim

Poetsko

Anonim