Ženidba

Autor: Senadin Pupoviæ

„Il me ženi il tamburu gradi"

Dobri moj babo što stalno tešeš drvo
Pravi mi tamburu odmah
Meni je žurno
Počni kako znaš i umiješ
Znam neće ti biti lako
Pošto ti je prvi put
Ali nadam se znaćeš
Pošto si radio i teže stvari.

Nemoj čekati da padne mrak
Nego se lati alata
Treba dugo tanjiti drvo
Dok se ne providi sunce
I spaze ptice kad uzleću
Jedva čekam
Da čujem glas tambure
I zasviram pjesme
Od starina.

O,kako ću sine kad samo pravim
Vrata i prozore
Tek ponekad kolijevke
Tambure su druga rabota
Za to treba imati dara
Nisam ti ja neki svirač
Znam tek držati tamburu
I zapjevati na glas
Kad me uhvati
I ponese pjesma.

Ali i to ću probati
Tražiću suho drvo
Četvrtinu od trešnje ili javora
Radiću kako najbolje umijem
Nešto mora ispasti
Ne znam hoće li žice umjeti da zbore
Tvoje pjesme

Prođoše dani i poneki mjesec
A dobri babo već dugo traži drvo
Koje ce puštati najljepše zvuke
Po gorama visokim i dalekim
On je birao mnogo
Bojeći se da ne pogriješi

A sin njegov uzavrele krvi
Od sedamnaest ljeta
Ne mogaše više čekati
Već poče da pjeva na sav glas

On je samo pjevao pjesme svoga kraja
I hodao od mjesta do mjesta
Kao pčela od cvijeta do cvijeta

Nije pjevao u nevrijeme
Želeći da sačuva glas
Birao je mjesto
I s koje visine
Najdalje se cuje glas
I jednom slučajno
Ozva mu se draga ne pendzeru
Od petnaest ljeta
Nošena njegovim glasom
Ona dođe tiho u njegove odaje
Kao ptica kad leti zrakom
I donese pjesmom radost

Babo i dalje smišljaše plan
Kako da pravi tamburu
Sve je bilo spremno
Trebalo je samo da počne
Da dubi drvo.

Kad je stigla mlada
Sin dođe do oca svoga i prozbori:
Dobri moj babo nemoj se mučiti
Znam da je to preteško za tebe
Imam ja sada moje zlato
Ne treba mi više tambura
Mogu ja i bez nje pjevati
Kose moje drage su tanke žice
A njen glas najljepši zvuk tambure.

Njegov sin je pjevao i dalje
Ali sada tiše
Pjesma je bila drugačija
Mogla se čuti samo izbliza
U odajama sto tajne skrivaju.

 

Da li ste èuli za bošnjaèkog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakoviæa?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prica o mom komsiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Ćilimarstvo u sjeničkom kraju

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Muhamed Filipovic

Poetsko „Kolo prijatelja“

Anonim

Slovo o bogomilima Sandžaka

Redžep Škrijelj

Rožaje u KÂMÛSU'L-AL'ÂM-u Šemsettina Samija

Redžep Škrijelj

Zlatan Čolaković ( Zagreb,13. II 1955- Boston 20.XII 2008)

Šerbo Rastoder

Bosanska crkva: Novo tumačenje

Muhedin Fijuljanin