Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4

Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4
O lingvistièkim interpretacijama - Bosnjaci

O lingvistièkim interpretacijama

Autor: Hasnija Muratagiæ Tuna

 

U tumaèenju književnog djela polazište može biti pošiljalac (pisac), primalac (èitalac) ili sama poruka (tekst). Otuda i veliki broj pravaca, škola i metoda koji se bave knjževnim djelom. Biološka kritika tumaèi književno djelo dovodeæi ga u vezu sa životom samoga pisca. Predstavnici biološke kritike u samom djelu traže elemente kojima æe bolje rasvijetliti pišæevu liènost, ili prouèavaju samog pisca kako bi bolje razumjeli njegovu književnu tvorevinu. Psihološka metoda interpretacije smatra da pjesnièki unutrašnji život uvjetuje njegovo pjesnièko djelo. Vjeruje se da æe se djelo bolje razumjeti ako se pronikne u tajnu pišèeve duše. Psihoanalitièka tumaèenja zalaze u prostore pišèeve podsvijesti. Traga se za arhetipovima (prema Jungu) kao iskonskim predstavama svojstvenim èovjeku kao vrsti, odnosno istim temama i junacima u snovima i predanjima cijeloga svijeta. Samom stvaraocu okrenuta je i sociološka kritika. Zanima se za društvene prilike koje utjeèu na umjetnièku tvorevinu, odnosno ideološke motive i tendencije, koje pisac èak i nesvjesno zastupa u svom djelu, taènije, otkriva u svom djelu. Jezièki znakovi ulaze u žižu književne interpretacije formalista, angloamerièke Nove kritike, fenomenologa i strukturalista. Svi oni nastoje da u svom tekstu otkriju unutrašnje odnose. Spoljašnji faktori (biografski, psihološki i sociološki) za njih nemaju posebnog znaèaja.

Formalisti, naroèito Roman Jakobson, promatraju poeziju kao usmjerenost na sam izraz. Odlazeæi u Prag (iz Moskve) i kasnije u Sjedinjene Amerièke Države, on æe povezati formalizam sa uèenjem strukturalista i semiotièara. Posebna struja prouèavanja književnog djela jeste Nova kritika (XX stoljeæe). Ona traga za preocjenjivanjem književne prošlosti. Odbacuje romantièarske i pozitivistièke pretpostavke ispitivaèa. Svako umjetnièko djelo ocjenjuje se u odnosu na sva djela prethodnih umjetnika koja obrazuju tradiciju. Nova kritika insistira da se pažnja usmjeri na pažljivo èitanje. "Poput oneobièavanja u radovima ruskih formalista, ovdje je kao osobenost pesnièkog izraza ispitivan paradoks". Slièna usredsreðenost na tekst karakteristièna je i za fenomenološki pristup. Primjena ovog metoda, pored teksta, znaèi zanimanje i za pisca i za èitaoca. Fenomenolozi se zanimaju za slojevitost književnog djela (zvuèni sloj rijeèi, sloj znaèenjskih jedinica, sloj prikazanih predmetnosti i sloj shematski izraženih aspekata /R. Ingarden/). Ukazuju na znaèaj mjesta neodreðenosti, gdje pisac nešto daje samo u naznakama, te èitaocu ostavlja prostor da neodreðena mjesta poima po mjeri svoga biæa. Moderna lingvistika postala je polazna osnova strukturalista (XX stoljeæe). Uèenje Ferdinanda de Sosira o jeziku kao funkcionalnom sistemu, odvajanje dijahronije i sinhronije i razlikovanje govora i jezika, podstaklo je ispitivaèe književnog djela da u svakoj književnoj tvorevini traže sistem odnosa koji postoji meðu dijelovima koji tvore književno djelo kao cjelinu. Pokazuje se da je za uspješno prenošenje poruke naroèito važno razlikovanje ose selekcije i ose kombinacije.

Strukturalisti smatraju da je podjela djela na formu i sadržinu umjetna stvar. Struktura djela objedinjuje istovremeno i formu i sadržinu. U Praškom lingvistièkom kružoku (Jan Mukaržovski) estetska funkcija teksta dovodi se u vezu s književnom publikom. Smatra se da je vrijednost književne tvorevine veæa ukoliko ona u sebe ukljuèuje više van estetskih vrijednosti. Umjetnost se poèinje smatrati kao semiološka èinjenica. Semiologija (semiotika) književnost i druge umjetnosti promatra naporedo s ostalim znacima (prirodni jezik, saobraæajni znaci, moda odijevanja). Polazeæi od znaèaja upotrebe rijeèi u prenesenom znaèenju na nivou teksta, noviji semiotièari slikovitost (ikoniènost) jezika objašnjavaju kao drugostepeni znak. Pjesnièki tekst je drugostepeni znak po tome što je zasnovan na podlozi znakova "prirodnog" jezika, rijeèi i reèenica, koji se integriraju u tekst kao njegovi sastavni dijelovi. "Drugostepeni" smisao najlakše se uoèava u frazama povuæi maèka za rep = nastradati, gdje znaèenje rijeèi po rijeèi ima sasvim drugaèije znaèenje. Strukturalisti su èesto vršili iscrpne analize svih jezièkih jedinica od kojih je književno djelo modelirano. Tragali su za suptilnim odnosom veza meðu njima, a ljudski subjekt bio je sve više zanemarivan. Zato se sve èešæe javljaju zastupnici imresionizma, koji u središte tumaèenja književnog djela stavljaju recipijenta (primaoca poruke). Impresionistièka kritika javljala se i mnogo ranije, još u XIX stoljeæu.

Književni tekst daje poèetni impuls, povod, za raznorazna razmišljanja i asocijacije ispitivaèa. Govoreæi o djelu, ispitivaè zapravo govori o sebi. Meðutim, savremena teorija recepcije drugaèije vidi ulogu èitaoca u književnom procesu, realno odmjerava njegovu ulogu i sistematski je obrazlaže (Hans Robert Jaus). U središtu pažnje nalazi se pojam horizont oèekivanja. Utvrðuje se u kojoj su mjeri savremenici jednog pisca spremni da prihvate ponuðenu književnu tvorevinu. Tako se otkriva ono što je u djelu novo i neoèekivano. Prati se šta jedan pisac nije, shodno oèekivanjima èitalaèke publike, unio u svoje djelo (minus postupak /Jurij Lotman/).

Literatura

N1 I. Tartalja, Teprija književnosti, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2000, 243.
2 I. Tartalja, n.d., 251-252.
3 N. Vukoviæ, Putevi stilistièke ideje, Jasen, Podgorica - Nikšiæ, 2000, 82.
4 M.

Bošnjaèka rijeè 11-12, str. 78, 79, 80, 81
Da li ste ?uli za bošnja?kog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakovi?a?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Aspekt Muminoviæeve kritièke filozofije

Šefket Krciæ

Utopicum kao indikacija krize humanuma

Rasim Muminoviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (II)

Muhsin Rizviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (I)

Muhsin Rizviæ

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prièa o mom komšiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Anonim

Poetsko

Anonim