Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4

Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4
Utjecaj Prvog srpskog ustanka na Bošnjake u Sandžaku ( II dio ) - Bosnjaci

Utjecaj Prvog srpskog ustanka na Bošnjake u Sandžaku ( II dio )

Autor: Esad Rahiæ

 

Od kraja 1807. do proljeæa 1809. godine nije dolazilo do nekih krupnijih oružanih sukoba izmeðu ustanika i Osmanskog Carstva. Ustanici su ovaj relativni predah iskoristili da se još bolje snabdiju oružjem i municijim i da još bolje utvrde neka od graniènoh utvrðenja. Kako je ustanak odmicao, sve više su dolazile do izražaja izvjesne anomalije u okviru ustanièkog rukovodstva. Sve jaèe su bivale nesloge i rasprave meðu srpskim starješinama koji se poèinju pretvarati u osioni, zulumæarski i eksploatatorski birokratski stalež, koji po naèinu života i svome postupanju prema obiènom narodu, sve više podsjeæaju na dahije koji im postaju uzor. Ovo je dovelo i do oružanog otpora od strane naroda u Resavi u jesen 1808. godine. Spoljnopolitièka situacija je sve više išla u pravcu novog rusko-turskog rata. To uoèava i ustanièko rukovodstvo. Zato Karaðorðe i Sovjet šalju krajem 1808. godine Stanoja Glavaša u Podibarje (koje je tada bilo pod osmanskom kontrolom) da spremi teren za buduæe ratne akcije. Pregovaranje u Jašu koje je bilo obièna kupovina vremena, na kraju je prekinuto 22. marta. Ustanièki izaslanici vratili su se u Beograd 8. aprila. Veæ 10. aprila održana je sjednica Sovjeta na kojoj je riješeno da se prekine primirje s Turcima.

Bilo je razlièitih koncepcija o buduæim vojnim operacijama. Karaðoreðe je imao najracionalniji plan. Predlagao je da se glavnina vojske uputi prema Nišu i Leskovcu i da glavna ofanziva bude upravljena uz Južnu Moravu, a da se na drugim stranama ogranièe na defanzivu. Na taj naèin bi brzim i iznenadnim napadom bio osvojen Niš i posjednute klisure Grdelièka i Siæevaèka, koje bi ustanici utvrdili i osnovali novi Deligrad i tako uèvrstili pozicije Srbije s juga. Meðutim, Karaðorðev plan nije imao podršku veæine. Svako od starješina je težio da predmet vojnièkog udara bude njegov zavièaj.

Literatura

1. V. Raduloviæ, Upad Srba u Sandžak, Glasnik jugoslovenskog profesorskog društva - februar 1934, knj. XIV, sveska 6, 515.
2. Kapetan Ljubiša, Šesta godina srpskog ustanka, Beograd 1910.
3. A. Protiæ, Povesnica od poèetka vremena vožda sprskog Karaðorða Petroviæa, Beograd 1892, 15.
4. Genral Petrov,Voina Rossii s Turcien, knj. II, 277.
5. Spomenik SANU, KNJ. 37, 137/138
6. T. D. Ðorðeviæ, Prvi srpski ustanak u dolini Raškog Ibra, god. III, 6-7, Raška, okrobar 1973, 23.
7. B. Hrabak, Srpski ustanici i Novopazarski sandžak... 116.
8. M. Stefanoviæ, Stanoje Glavaš, Beograd 2005, 262-263; A. Protiæ, n.d., 15.
9 .V. B. Saviæ, Karaðorðe - (dokumenti), knj. I, Gornji Milanovac 1988, 531-532
10. V. B. Saviæ, Karaðorðe - (dokumenti), knj. I, Gornji Milanovac 1988, 504.
11. E. Mušoviæ, Jedno predanje o bici na Suvom Dolu; list "Bratstvo'' br. 150, N. Pazar
12. S. Ristanoviæ, Prvi srpski ustanak u istoriji i tradiciji, Beograd 2002, 129
13. N. Bura, Srbija i svet u vreme Prvog srpskog ustanka 1804-1813 (hronologija, dogaðaji i liènosti), Beograd 2003, 83
14. M. Stevanoviæ, n.d., 263
15. R. Rale Balšiæ, Hronika - život i dogaðaji ljudi sela Buðeva i Bioca sa okolinom, Gornji Milanovac 2005, 40-41
16. Kosta N. Kostiæ, Naši novi gradovi na jugu, Beograd 1922, 64
17. Pervoe serbskoe vostanie 1804-1813g. i Rossija, knj. II, Moskva 1983, str.87; Nikola Bura, n.d. 83
18. Novovaroški kraj kroz istoriju od neolita do 1941, 117
19. Dragoljub M. Pavloviæ, Zapadnomoravci, Rudnièani i Drgaèevci u ustanièkim dogaðajima 1809, I deo, Zbornik Narodnogmuzeja

Bošnjaèka rijeè 11-12, str. 91-98
Da li ste ?uli za bošnja?kog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakovi?a?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Aspekt Muminoviæeve kritièke filozofije

Šefket Krciæ

Utopicum kao indikacija krize humanuma

Rasim Muminoviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (II)

Muhsin Rizviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (I)

Muhsin Rizviæ

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prièa o mom komšiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Anonim

Poetsko

Anonim