Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4

Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4
Jezièke nedoumice - Bosnjaci

Jezièke nedoumice

Autor: Fatima Pelesiæ Muminoviæ

 

Od svih vrsta rijeèi, glagoli su najbrojniji i najèešæi u upotrebi. Oni ne izražavaju samo radnju, zbivanje i stanje, veæ obilježavaju i vrijeme (prošlo, sadašnje, buduæe). Kao glagolski oblici, grupisani su po infinitivnoj ili prezentskoj osnovi. Podjela po infinitivnoj osnovi pripisuje se èeškom slavisti Jozefu Dobrovskom, a podjelu po prezentskoj osnovi ustanovio je Nijemac August Leskin... Za ovu priliku izdvajamo zanimljivu grupu glagola koji imaju završetak infinitivne osnove na -i (uèi-ti, vodi-ti, nosi-ti, radi-ti, kupi-ti), koja je u govoru na podruèju Sandžaka dobila specifièan nastavak u 3. licu množine prezenta -u, umjesto -e, što se i danas zadržalo. Objasnit æemo to u neposrednom dijalogu izmeðu nane i unuke.


Nana: E, baš mi je ponos što moja unuèad lijepo uèu u školu.
Unuka: Nano, kaže se: uèe u školi.
Nana : Eto, šta radu. Uèu ih da stari ne govoru kako treba.
Unuka: Nano, pravilno je: šta rade..., uèe ih..., da stari ne govore...
Nana: Vallahi, to od tebe èujem, kao da mi se rugaš: radeeee, uèeeee, govoreee.... E, šta sam doèekala, da me unuci vuèu za jezik, da me vodu kuda hoæe, a ja da šutim, jer oni zboru da ne govorim pravo.
Unuka: Dobra moja nano, ti lijepo govoriš, ali i drugi ljudi izgovaraju pogrešno ove glagole. Umjesto:
- danas prosu djevojku, vodu djevojku, treba kazati: prose djevojku, vode djevojku;
- one nosu dimije, nosu šamije, treba reæi: nose dimije, nose šamije;
- mnogi živu u gradu, treba reæi: žive u gradu;
- prolazu, dolazu, nalazu se u bijelom svijetu, pravilno je: prolaze, dolaze, nalaze se u bijelom svijetu...
Nana: Moja kæeri, što te umuhaserila ta škola. Bezbeli i uèiteljice pazu šta govoru na svaku rijeè. Robija na rijeèima. Ne daj mi Bože, da ja sad moram mislit' kad doðe to baksuzno -e, a kad -u. Meni je dovoljno da mogu prièati kako sam nauèila od svoje rahmetli majke, a ona od svoje. I svako razumije. E, što si se ti sita naslušala mojih prièa dok si bila mala. Ne bi okom trepnula, sinko, dok bih ja prièala.
Unuka: Znam, nano. Lijepe su tvoje prièe. Ali ja moram pravilno govoriti. Pa, kad neki „tvoj" glagol kažem, sva se zacrvenim od stida.
Nana: Od stida?! Stidiš se nane.
Unuka: Ne, nano! Ponosim se tobom, nego se stidim krivih glagola!
Nana: E, nalet ih bilo, nisam ni znala da rijeèi mogu bataliti govor.
Unuka: Rijeèi su, nano, vrlo važne.
Nana: Nekad se govorilo da se èovjek veže za rijeè, a volovi za rogove, a danas....


U dijalogu nane i unuke otkrivaju se dvije dimenzije upotrebe glagola sa infinitivnom osnovom na -i. Prvi, stari oblik, potvrðuje da su davno, u indoevropskoj zajednici postojale posebne osnove za pojedine glagolske oblike. Taj stari oblik se oèuvao u govoru Sandžaka kao oaza jezièke autohtonosti, odupiruæi se ekspanzijama što su nanosile nove oblike, ponekad strane, nejasne, ali one su samo supstance. Prirodni govor, vezan za tlo Sandžaka, potvrðuje bogatstvo opæeslavenske leksièke graðe, koju svojatamo, ali i èesto odurno odbacujemo kao nešto tuðe, anahrono, optereæeno patinom vremena, nanosima tuðicama iz grèkog jezika, albanskog, turskog, makedonskog, bugarskog, maðarskog itd. Prosto izranja pitanje: šta je uticalo da se ovakav nastavak i danas oèuva u govoru? Naime, podjela po završetku infinitvne osnove nije posve podesna za sve jezike. Moæ analogija ni ovdje nije zanemarljiva. S obzirom da, po mišljenju nekih autora, u istu vrstu spadaju i glagoli kojima se osnova ispred -ti završava na -a (ima-ti, vika-ti, uda-ti), gdje prezent 3. lica množine ima završetak na -u: imaju, vièu, udaju, taj se nastavak analogno prenio u govoru na druge oblike glagola. Tako, glagoli: ležati, bojati se, bježati, dobijaju u govoru isti oblik u 3. licu kao prvi primjeri, pa æe biti:
Umjesto: Oni ležu u hladu i ne boju se sunca, ne bježu u kuæe od vruæine.
Pravilno je: Oni leže u hladu i ne boje se sunca, ne bježe u kuæe od vruæine.


Slièno je i sa glagolima èija infinitivna osnova završava na -je , primjerice: vidje-ti/ vide-ti. I oni u 3. licu množine prezenta imaju nastavak -e (vide), a ne -u (vidu). U naninom izgovoru je prirodnija upotreba nastavka -u.
Umjesto: Neka vidu koliko oni datu rijeè držu.
Pravilno je: Neka vide koliko oni datu rijeè drže.
Svakako, rijeè je o recidivima historijske podjele na vrste glagola, po završetku infinitivne ili prezentske osnove, koju prate razlièiti nedostaci, što su dosegli razinu savremenog jezika i potvrdili prirodu jezika - da stvari pojednostavljuje u govoru, odnosno ujednaèava na osnovu srodnosti ili analogije. Ovaj mali segment, koji se tièe samo 3. lica množine prezenta, pokazuje kako jezik èvrsto èuva svoje forme, uèaurene u anahronost, te da teško odolijeva promjenama ili upuæuje na razvitak novih oblika uporedo sa oblicima norme i jezièkog standarda.

 

 

Bošnjaèka rijeè 10, str. 44,45
Da li ste ?uli za bošnja?kog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakovi?a?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Aspekt Muminoviæeve kritièke filozofije

Šefket Krciæ

Utopicum kao indikacija krize humanuma

Rasim Muminoviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (II)

Muhsin Rizviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (I)

Muhsin Rizviæ

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prièa o mom komšiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Anonim

Poetsko

Anonim