Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4

Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4
Selo Konièe i kašikarsko-drvodeljarski zanati Konièana - Bosnjaci

Selo Konièe i kašikarsko-drvodeljarski zanati Konièana

Autor: Ramiz Šaæiroviæ

 

Na rubnom dijelu Koštampolja, iza prijevoja Jarutskog uzvišenja, zvanog Debela brda, okrenuto ka jugu u jednoj kotlini, leži selo Konièe. Prije bi se reklo da pripada tutinskom kraju negoli, èuvenom, Koštam(n)polju. U njemu žive gorštaci, ljudi koji su vijekovima bili, takoreæi, odsjeèeni od svijeta „pod nebesku sohu". Na Pešteru, o Konièanima i njihovom naèinu života kolaju brojne anegdote: da su uvijek bili odvojeni od svijeta i da je ovdje modernizacija života i civilizacija prilièno kasnila, zbog èega su oni dugo ostali autentièni. Imali su svoj svijet, svoje naravi i svoje obièaje, koji su ih razlikovali od ostalog dijela ovoga kraja. Za sebe kažu da su potomci Arnauta (Malisora); da svi potièu od jednog plemena (Šalja); da su sebi oèuvali sve ono što je trebalo jednom plemenu. Na to, arnautsko, danas jedino podsjeæaju preostali toponimi i nazivi u okolini i samom selu.

Untitled-2.jpg

Selo Konièe se nalazi na istoènim obroncima planine Jarut i proteže se u pravcu istok-zapad od uzvišenja Ostrijelo do blizine rijeke Vidrenjak. Ostrijelo je brdo, uzvišenje, koje dominira Konièem i ima nadmorsku visinu od 1363 metra. Južnije od njega je brdo Mestoglava od 1312 m/nv, a najjužnija visinska taèka od 1247m/nv naziva se Kodrabunarit (alb. Bunarevo brdo) ispod koje se nalazi Osnovna škola, koja je izgraðena poèetkom sedamdesetih godina XX vijeka. Danas je Konièe selo razbijenog karaktera. Broji oko 300 stanovnika, razmještenih u 63 domaæinstva. Na osnovu popisa 1971. godine selo je brojalo oko 80 domaæinstava, ali je migracija uèinila da se broj domaæinstava rapidno smanjuje a da se Konièe naðe na ljestvici najzabaèenijih sela ne samo na Pešteru, nego i šire. Bespuæe i loša infrastrukture èine da je otežan pristup selu uz potez Debela brda - iz pravca Delimeða, ili uz Gvozdove - iz pravca Tutina.

Godine 1973. poèela je sa radom osnovna škola, sa osam razreda, i brojala od 150 do 170 ðaka - pješaka iz sela Dobri Dub i Plenibabe. Konièani imaju džamiju koja se ubraja u starije džamije tutinskog kraja. Podignuta je, ne zna se taèno godina ali se znaju graditelji, a to su bila braæa: Numo i Kurtan Adiloviæ. Pretpostavlja se da je džamija izgraðena u drugoj polovini XIX vijeka. Prema predanju koje se zadržalo kod mještana, Konièani vode porijeklo od arnautskog (albanskog) plemena Šalje, koje je „silom" naseljeno poèetkom XVIII. Danas su asimilacija i druge okolnosti uslovile da Konièe nema svoj nekadašnji arnautski identitet. Kao i u ostalim selima, na to podsjeæaju jedino brojni toponimi ili kompoziti, koji govore o ilirsko-arnautskom porijeklu njegovih mještana. Slušajuæi današnji govor Konièana, ne bi se moglo ustanoviti da je Konièanima porijeklo ono koje oni zagovaraju. Tu je najupeèatljiviji izgovor tvrdih glasova „è" i „dž", kao i pravilan izgovor dvoglasova „lj" i „nj". Najpoznatiji toponimi sela Konièe su pretežno albanskog porijekla. Njih je vrlo detaljno obradio profesor Šemso Šaæiroviæ, rodom iz Konièa. Meðu njima je mnogo kompoziti, kao npr: Livadmac (Velika livada); Kodra kolips (Kolibin brijeg); Ljuk ðugošin (Ðogatova do lina); Ljuk kruljaj (Glava doline); Aštujit (Vuèja kost); Las šoks (Prijateljski laz); Laz ljeprit (Zeèji laz); Ko dra šnjegovit (Sniježni brijeg); Ljuk baljije (Balijska dolina); Ljuk verove (Dolina groblja); Krštujit (Mokri krš); Kodra bunarit (Bunarev brijeg); Livadmolin (Jabukovac) i drugi.

Oko 65 domaæinstva živi u selu, koje se dijeli na Gornju i Donju mahalu. U Gornjoj mahali žive: Seleci, Karakuše, Dašiæi i Koliæi. Seleke saèinjavaju: Hamidoviæi (dvije porodice su u selu, jedna u Novom Pazaru i dvije u Turskoj), Bektoviæi (dvije porodice su u selu, a dvije u Novom Pazaru), Taleviæi (dvije porodice su u Konièu, pet u Makedoniji i jedna u Turskoj), Zahitoviæi (trinaest porodica je u Konièu, jedna u Tutinu, jedna u selu Ivanèa u okolini N. Pazara), Šaæiroviæi (osam porodica je u selu, jedna u Tutinu, jedna u selu Ivanèa), Hasanoviæi (u selu žive èetiri porodice i prezivaju se Hodoviæi, u selu

Literatura

R. Šaæiroviæ, Šaljanske legende, Almanah, br. 33-34, Podgorica 2006.
Š. Numanoviæ, Konièani, Tutin 2004.

Bošnjaèka rijeè 10, str. 85, 86, 87
Da li ste ?uli za bošnja?kog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakovi?a?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Aspekt Muminoviæeve kritièke filozofije

Šefket Krciæ

Utopicum kao indikacija krize humanuma

Rasim Muminoviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (II)

Muhsin Rizviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (I)

Muhsin Rizviæ

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prièa o mom komšiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Anonim

Poetsko

Anonim