Most kojem ravna nema

Autor: Anonim

 

Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu upisan je na Listu svjetske baštine UNESCO-a, saopšteno je iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Odluka je donijeta na sjednici Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO-a koja se održava u gradu Christchurchu na Novom Zelandu. Ovom odlukom su Bošnjaci i Bosna i Hercegovina, nakon Starog mosta sa područjem starog grada u Mostaru, dobili drugi spomenik na Listi svjetske baštine. Predstavnici Bosne i Hercegovine na sjednici bili su Amra Hadžimuhamedović, članica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Željana Zovko, ambasadorica BiH u Parizu, i Biljana Gutić-Bjelica, vršiteljica dužnosti sekretara Državne komisije za saradnju sa UNESCOm. Osim odluke o uvrštenju Mosta Mehmed-paše Sokolovića na Listu svjetske baštine, Komitet odlučuje o još dva pitanja značajna za Bosnu i Hercegovinu - Izvještaj o stanju konzervacije Starog mosta sa područjem starog grada u Mostaru i Izvještaj o stanju konzervacije prirodnog dobra Nacionalni park Durmitor u Crnoj Gori, s obzirom na mogućnost izgradnje hidroelektrane Buk-Bijela.

Most u Višegradu je nastao kao zajedničko djelo dva genijalca - velikog vezira Osmanskog carstva Mehmed-paše Sokolovića i glavnog arhitekte Carstva Mimara Sinana, porijekom iz Anadolije koji je služio pod tri sultana. Mehmed-paša je rođen na području Višegrada kao hrišćanin Bajica Sokolović. Kao dijete regrutovan je u elitni Janjičarski korpus, gdje se vršila selekcija dječaka prema njihovim sklonostima. Svojim talentom i zaslugama, Mehmed-paša Sokolović dolazi na najviši mogući položaj u upravnoj strukturi Osmanskog Carstva - velikog vezira. Kao veiki vezir, Mehmed-paša Sokolović 1571. godine naređuje da se u njegovom rodnom Višegradu, na strateški veoma važnom mjestu na putu iz Istanbula za Bosnu (tzv. Carigradska džada), sagradi „most kojem ravna nema". Radovi su trajali šest godina, do 1577. godine, a kao rezultat nastao je veleljepni most koji leži na devet velikih kamenih stubova. Dio mosta preko rijeke Drine čini 11 lučnih otvora, od kojih je krajnji na desnoj obali oslonjen na dva podzida.

 

most.jpg

Bošnjačka riječ 6, str. 79
Da li ste čuli za bošnjačkog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakovića?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Aspekt Muminovićeve kritičke filozofije

Šefket Krcić

Utopicum kao indikacija krize humanuma

Rasim Muminović

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (II)

Muhsin Rizvić

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (I)

Muhsin Rizvić

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili priča o mom komšiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikić

Crna Bajka

Hajro Ikić

Ćilimarstvo u sjeničkom kraju

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Anonim

Poetsko „Kolo prijatelja“

Anonim