Nit istine

Autor: Fatima Pelesiæ Muminoviæ

Glad, žeđ, ubijanja, iznad svega strah - neizostavne su riječi u kazivanju o životu naroda u Bosni Hercegovini u prvoj polovini devedesetih godina prošlog stoljeća. Tek bi priča svakog aktera ponaosob na čitaoca mogla prenijeti osjećaj patnje, stradanja i boli, prouzrokovanih ni zbog kakve osobne niti kolektivne krivice. Fatima Pelesić-Muminović (1956; Trijebinje, Sjenica) zbirkom priča Nit istine to uspijeva. "Suočena s doživljenim, možda čak često i lično doživljenim tokom 1335 dana opkoljenog, razaranog i ubijanog Sarajeva - s jedne strane, i u literaturi odavno osvojenom beskrajnom skalom načina poentiranja priča, pa i ukidanjem poente - s druge strane, zbirka priča Nit istine je zapravo zbirka dužih ili kraćih ratnih fragmenata" (rec. Nedžad Ibrišimović).

Fatimini likovi, iako su pod udarom nepravde i stanja nemoći, oni, ipak, ne mrze, ne prenose tu negativnu energiju na čitaoca. „Intimne drame likova u ovim pričama pletu se između strepnje zbog neizvjesnoti pred stalnom prijetnjom nasilja i ubijanja, i unutrašnjih borbi i moralnih dilema vezanih za svakodnevne podvige u 'umjetnosti preživljavanja', koji su pomjerali granice ljudske sposobnosti trpnje i podnošenja. Narator u ovim pričama je i sam saučesnik užasnih zbivanja, tako da su prizori patnje i stradanja dati bez odstojanja koje bi ih učinilo patetičnim. Na djelu je ona vrsta pripovjedačkog postupka oneobičavanja u kojem se o stravičnim događajima govori kao o nečemu običnom i svakodnevnom, što samo produbljuje i potcrtava njihovu tragičnost" (rec. Asmir Kujović).

Ono što je bitno kazati jeste da Fatima, čak i u ovako surovim okolnostima, ne zaboravlja na etiku; njeni likovi, i kada se bore za goli opstanak, ne rade na štetu drugima, ponosni su i strpljivi. Teže podnose stvarnost, ali ne posustaju, niti su izloženi prevelikoj dozi pesimizma. Kao da su svjeni neke veće sile koja ih pokreće. Osim toga, ona i kada govori o teškim uslovima življenja, uspijeva da nametne teze o pravim ljudskim vrijedostima i relevantnim stvarima uobičajenog života - takva je priča „Veliko iskušenje".

Osim naslova ove priče, tu su i naslovi „Izbjeglica", „Razmjena", „Slatka duša", „Posljednji let", „Vatre ispod Huma", „Nanina cvjećara" i dr. S obzirom da se autorica koristi izvornim bosanskim terminima, koji su se naročito zadržali među življem u ruralnom dijelu Bosne i Hercegovine, naročito Podrinju, na kraju knjige nalazi se Tumač riječi. Također, u pripovijedanju koristi se stilom koji je svojstven za pomenuta područja, što djelu daje dodatnu vrijednost i autentičnost. Fatima Pelesić-Muminović rođena je 1956. godinemu Trijebinama kod Sjenice. školovanje, započeto u Novom Pazaru, nastavila je studijem književnosti i jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Živi i radi u Sarajevu. Dobitnica je nagrade „Isak Samokovlija", 1986, za zbirku pripovijedaka „Preko glave".

 

Bošnjačka riječ 9, str. 78, 79
Da li ste èuli za bošnjaèkog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakoviæa?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prica o mom komsiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Ćilimarstvo u sjeničkom kraju

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Muhamed Filipovic

Poetsko „Kolo prijatelja“

Anonim

Slovo o bogomilima Sandžaka

Redžep Škrijelj

Rožaje u KÂMÛSU'L-AL'ÂM-u Šemsettina Samija

Redžep Škrijelj

Zlatan Čolaković ( Zagreb,13. II 1955- Boston 20.XII 2008)

Šerbo Rastoder

Bosanska crkva: Novo tumačenje

Muhedin Fijuljanin