Levirat

Autor: Enes Haliloviæ

On je, 1945.godine, strijeljan kao izdajnik.

Iza njega osta žena mu Mukadesa, samohrana, sa tri sina. Najstarijem, Neziru, dovela je, kad je sedamnest imao, nekakvu Nejru, zdravom i vrijednu snahu koja okrošnja i pokaza trbuh po godine po udadbi.

Nezir, baš u to vrijeme, pade na postelju i leža jednu heftu, osuši se ko grana i ode ko da ga nikad bilo nije.

Iza Nezira osta majka mu Mukadesa, brat Osman od petnest godina, brat Bejto od sedam godina i Nejra, s trbuhom, što je kukala kad su Nezira mrtva iznijeli iz kuće: "A dijete ti nosim Nezire, a ti ode... a jadna ja, kukavica."

Pedeset dva dana po Nezirovoj smrti majka mu učini dovu, uzajmi da plati četiri hodže i obilježi mu smrt po redu muslimanskom. Uplakanoj Nejri, s trbuhom do zuba, svekrva reče da žensko bez muškog ne more i da Nezirovo dijete ne treba da bude siroče.

"Noćas ti, vilo, da legneš sa Osmanom. On je pristaso, skoro će mu šesnesta, a ka dvades da mu je. Biće djetetu i otac i amidža", reče svekrva Nejri.

"Haj pogane sorte", vikale su žene po mahali i ljudi po kafani, "jedan brat u grob - drugi mu u krevet ženu i dijete pojaho".

"A što dijete da sirotimo, nek ostane u svoju kuću", zborila je Nejrina svekrva, majka Nezirova, majka Osmanova i majka Bejta, od sedam godina vragolana.

"Ustavila suzu Nejra", zborila je čarsija, "čovjeka ispratila, kukala, a djeveru repom mahala".

A Osman se preko noći zamomčio, brci mu se ukazali, zbori baš ko čovjek. Nejra prekinula suzu, čeka dijete, do jutra ljubi Osmana, djevera i čovjeka i grize mu vrat. Osman joj stavi ruku na trbuh i osjeća sinovče kako mrda.

Nejra je vrijedna, trbuh do zuba nosi, al stiže sve po kući da namiri, mili joj se da radi, ne da ni ovicko da je zarozano il nečisto. Zarumenčila se, noge joj nabrekle, a jedre sise samo što ne iskoče iz bluze.

Gleda je mali Bejto, pretrči preko sobe i skoči majci u krilo, pita: "Majko, kad će Osman da umre, pa da se ženim?"

 

Da li ste èuli za bošnjaèkog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakoviæa?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prica o mom komsiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Ćilimarstvo u sjeničkom kraju

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Muhamed Filipovic

Poetsko „Kolo prijatelja“

Anonim

Slovo o bogomilima Sandžaka

Redžep Škrijelj

Rožaje u KÂMÛSU'L-AL'ÂM-u Šemsettina Samija

Redžep Škrijelj

Zlatan Čolaković ( Zagreb,13. II 1955- Boston 20.XII 2008)

Šerbo Rastoder

Bosanska crkva: Novo tumačenje

Muhedin Fijuljanin