Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4

Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4
Bošnjaci u doba ranog feudalizma - Bosnjaci

Bošnjaci u doba ranog feudalizma

Autor: Esad Rahiæ

 

Predfeudalni razvoj Bosne od njezinih poèetaka do pojave bana Boriæa (prije 1154-1163) teško je pratiti zbog oskudice historijskih izvora. Vrlo je malo pisanih dokumenata koji bi se izvorno odnosili na rani srednji vijek bosanske historije. Takav nedostatak uoèljiv je za sve južnoslavenske zemlje pa i za Bosnu. Glavni izvori za najraniju historiju Južnih Slavena su "De administrando imperio" - ("O upravljanju carstvom"), spis nastao izmeðu 948. i 952. godine, èiji je autor bizantski pisac i car Konstantin Porfirogenit, zatim "Ljetopis popa Dukljanina", èija je konaèna verzija nastala krajem XII i poèetkom XIII stoljeæa i franaèki "Ajnhardovi anali". Bosni, koja je za kralja Tvrtka (1353-1391) postigla najistaknutije mjesto meðu državama na slavenskom jugu i razvila izvorni kulturni domet (pismenst na narodnom jeziku, samostalna crkva, steæci itd.), poricani su izvorni zaèeci.

Bosanski rani srednji vijek (period od VII do XII st.) je predstavljan kao period-vakuum ili razdoblje potpune pasivnosti, u kojem se, navodno, ništa nije dešavalo. Na taj naèin je poricana aktivna politièka i kulturna uloga Bosne u ovom razdoblju i istican nedostatak kontinuiteta sa kasnijom Bosnom Kotromaniæa. Domaæi historièari su se prosto utrkivali u iznošenju "argumentacije" i tobožnjih "dokaza" koji bi anulirali razvojne faze u državnotvornom razvitku srednjevjekovne Bosne. Takva tumaèenja odrièu prirodni tok razvoja Bosne, od skupine predfeudalnih župa, koje su se postepeno sve èvršæe stapale u jedinstvenu politièku cjelinu, iz koje je izrasla feudalna država Bosna. Nasuprot tome, redovito se tvrdilo da su se pojedini dijelovi Bosne kroz cijeli rani srednji vijek kontinuirano utapali i uklapali u susjedne državne tvorevine. Bosna se, prema tim shvatanjima, skoro na volšeban naèin "izdvojila" iz veæ oblikovanih drugih državnih cjelina i odjednom se u XII stoljeæu pojavila kao veoma znaèajna i moæna državna realnost i politièkohistorijski inividualitet koji igra veliku ulogu. Ali, nameæe se logièno pitanje: Gdje je, kako i kada, tako moæna držva izrasla iz nièega? Zanimljivo je, na primjer, da "Historija naroda Jugoslavije" ima posebna poglavlja o Slovencima, hrvatskim zemljama, srpskim zemljama i Makedoncima u rano feudalno doba (od VII do XII stoljeæa). Nasuprot tome, povijest Bosne do XII stoljeæa nije obraðena u zasebnom poglavlju. Posebno se govori samo o bosanskoj feudalnoj državi od XII do XV stoljeæa, a starija povijest Bosne spominje se samo sumarno. Kaže se, doduše, da se veæ u X stoljeæu u Bosni "opažaju neke klice izdvajanja" u "posebnu politièku jedinicu", ali se zakljuèuje da je Bosna u tom najstarijem razdoblju "podpadala pod vlast susjednih jaèih država": Srbije kneza

Bošnjaèka rijeè 9, str. 58-63
Da li ste ?uli za bošnja?kog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakovi?a?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Aspekt Muminoviæeve kritièke filozofije

Šefket Krciæ

Utopicum kao indikacija krize humanuma

Rasim Muminoviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (II)

Muhsin Rizviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (I)

Muhsin Rizviæ

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prièa o mom komšiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Anonim

Poetsko

Anonim