Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4

Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4
Bošnjaci - Historija, tradicija, kultura (VIII dio) - Doba osmanske vladavine - Bosnjaci

Bošnjaci - Historija, tradicija, kultura (VIII dio) - Doba osmanske vladavine

Autor: Mustafa Imamoviæ

 

Prema ranim osmansko-turskim hronikama, Osmanlije potièu iz Centralne Azije, iz nomadskog plemena Kayi Turaka, jednog organka Turaka Oghuza, koji su pod pritiskom mongolskih najezda izbjegli u Anadoliju tokom treæe decenije XIII stoljeæa. Kasnije hronike, od kojih su mnoge prepletene legendama i mitovima, oèito su pisane sa namjerom da se uveæa ugled vladajuæe Osmanove kuæe sa dugom linijom istaknutih predaka. Kritièkom analizom filoloških i epigrafskih podataka, poznati engleski osmanist Paul Wittek otkrio je izvjesne protivrjeènosti u tradicionalnoj genealogiji i nastojao dokazati da je Kayi-linija osmanskih vladara u manjoj ili veæoj mjeri izmišljena. Wittek sa dosta argumenata pokazuje da Osmanlije nisu došle u Anadoliju "kao novi talas" najezde u XIII stoljeæu. On dalje dokazuje da Osmanlije nisu sebe smatrale posebnim plemenskim entitetom ili nekom posebnom rasom, nego samo "zajednicom gazija", tj. ratnika koji se na bizantskoj granici bore za napredak islama. Veæina istraživaèa odbacuje mišljenje, koje se susreæe u literaturi, da su Osmanlije bile "samonikli ljudi" koji su prihvatili islam po dolasku u zapadnu Anadoliju, gdje su se spojili sa dijelom maloazijskih Grka, iz èega je proistekla osmanska nacija kao država.

Turski historièar Mehmed Fuad Koprulu smatra da su Osmanlije samo jedna od mnogih, meðusobno povezanih turskih etnièkih grupa koje su naselile Anadoliju. U tom smislu, za njega je osmanski politièki, a turski etnièki pojam. Opæenito gledano, mnoge neizvjesnosti pokrivaju historiju Osmanlija prije XIII stoljeæa. Ono što je opæeprihvaæeno to je da je osnivaè osmanske države, tj. kasnijeg Osmanskog carstva, bio Osman, sin Erthogrula, jednog od turkmenskih voða. Otac Erthogrul dobio je kao gazija od seldžuèkog sultana Alaldina II feudalne posjede i zemlje, zvane bejlik (beylik) ili emirat, sa sjedištem u gradu Sogut, na bizantskoj granici unutar Male Azije. Sa pripadnicima jednog broja svog turkmenskog plemena èuvao je granicu i - kao i druge gazije - vodio prepade na bizantsku teritoriju. Te posjede naslijedio je njegov sin Osman. Od svih anadolskih begova i emira Osman Gazi je vladao prostorom koji je bio najistureniji prema južnim obalama Crnog mora i najbliži Bizantu i Balkanu. Osman Gazi je, prema bizantskom hronièaru Georgiju Paphymerosu, poèeo 1301. opsadu Nikeje (Iznik). Bizantska vlada poslala je opkoljenom gradu u pomoæ najamnièku vojsku od oko dvije hiljade ljudi. Osman ih je saèekao u zasjedi na prilazima gradu i u ljeto 1301. potpuno potukao. Ovom pobjedom Osman je stekao slavu širom Anadolije, pa su iz svih njenih krajeva pristizale gazije i stavile se pod njegovu zastavu. Prema ustaljenom obièaju, u pograniènim emiratima i bejlucima su uzeli ime svog voðe i postali poznati pod nazivom Osmanlije. Na taj naèin je istovremeno uspostavljena Osmanska dinastija. Tako se 1301. može smatrati godinom uspostavljanja i uèvršæenja osmanske dinastije i države. Historièari do danas, posebno oni na Balkanu, nisu nauèno odgovorili na pitanje kako je mala grupa nomadskih ili polunomadskih Turaka uspjela stvoriti organiziranu i prostranu islamsku državu, u kojoj je živio i velik broj nemuslimana.

 

osman gazi.jpg

Neki misle da je ta temeljna osnivaèka snaga bila u neprekidnom ratnièkom pohodu, koji su Erthogrul i njegov nasljednik Osman, kao voðe gazija, vodili protiv bizantsko-kršæanskih ratnika, meðu kojima su bili brojni Slaveni, kao akritoi (granièari - limitanei). Do Osmanovog dolaska na vlast 1299. prvobitni Erthogrulov emirat toliko je proširen stalnim ratovanjem da se pretvorio u državu. Prilika da se bore za islam privlaèila je brojne gazije iz mnogih dijelova islamskog svijeta, a posebno razne turske etnièke grupe, koje su ispred Mongola bježale u Anadoliju. Tako je gazijska struktura postepeno oblikovala osnovu za vojno-administrativnu organizaciju Etrhogrulovog emirata, odnosno kasnije Osmanove države.

Bošnjaèka rijeè 10, str. 99-102
Da li ste ?uli za bošnja?kog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakovi?a?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Aspekt Muminoviæeve kritièke filozofije

Šefket Krciæ

Utopicum kao indikacija krize humanuma

Rasim Muminoviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (II)

Muhsin Rizviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (I)

Muhsin Rizviæ

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prièa o mom komšiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Anonim

Poetsko

Anonim