Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4

Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4
Zemljotres ili poplava - Bosnjaci

Zemljotres ili poplava

Autor: Enes Haliloviæ

 

Pominjali su je tog dana kad je umrla.
Jeste se Rasema jedva udala za Nazima, s mukom. Do zadnjega trena, sve bijaše skoèilo da joj razvali udadbu. Svi jezike pružili, i komšiluk i rodbina, muško i žensko. Te s ovijem se komišala, te rekla za Nazimovu majku nešto, te ljuta sirotinja, nasljedne joj boljke od oca, azgina i pesnita, vaška joj za vrat lipsala. Ada, zahajo nju Nazim i doveo je, a ona vrijedna, cakle joj oèi, skakuæe ko ptica, rijeè ne progovara. Posenke je nekakav Nazimov svojta zaposlio u fabrièku menzu. Ovdje ne važi uobièajena reèenica bajkopisca da Nazim i Rasema izrodiše djecu i poživeše sretno i veselo u blagostanju i slozi.

Nazim ukro cipele iz proizvodnje te osto bez posla. Raška ga više nije oprala, ni ona svojta što je Rasemu zaposlio nije mogo da mu vrne tutkalo u šake. Kupio bi, na podne, po jednu veknu hljeba i odlazio pred fabriku da èeka Rasemu. Upekne sunce, a Nazim stavi onaj hljeb na znojavo èelo i èeka. Ne proðe pola godine, pade nesretnik na postelju i osuši se ko pero luka. Ode. Osta Rasema iza njega, i ostaše roditelji Nazimovi da èekaju trbuh Rasemin.

Ništa.
I vrati se Rasema u rod gdje se uz brata bijaše pribila snaha s djetetom i zauzela joj mjesto na sofri. U menzi poèeše poèesto da joj namiguju radnici - navališe na tu sirotinju ljutu. Vele, da ona èuje: "Sevap je udovicu obradovat - a pogotovo kad nije raðala, valja je obradovat."
Tako, zagovaraju, a ona šuti, pogne glavu. Prvi je odvede trbuljati Hasim, šofer direktora, gore k Trnavi, bijaše kupio fiæu. Kad je Hasimu dogruhla, ostrvi joj se šef tkaènice koji se s Rasemom zavlaèio u magacin, meðu konce. Proèu se za Rasemu, šutljivu udovicu što sal uginje ramenima, pa navališe majstori, fabrièki uèenici, kuhari, šoferi. Onda su navaljivali na Rasemu i u plavom fabrièkom autobusu kojim radnici odlaze na posao, stisli bi je s leða, u gužvi, pribijenu uz staklo. Baš u vrijeme kad joj se umoriše one staklene oèi, i kad spade na æopavog Salka, portira, muškinja se po fabrici poèe èešat meðu noge i upijat usne pri mokrenju. I sam predsednik fabrièkog sindikata, pošto navuèe svrab i peckanje, sredi s direktorom da se, po nalogu Partije, fabrièke pare uplate Domu zdravlja za injekcije i da se dovede ljekar sa strane, nikako naš èovjek, da poslije ne isprièa koji su se radnici, funkcioneri, èlanovi Partije, sindikalci i ferijalci zavlaèili meðu noge Rasemi, šutljivoj udovici koju sad æopavi Salko - fabrièka nula - pribija uz vrbe, kraj Raške.

Poslije su je istjerali iz fabrike, i, da je ne ostave bez kore hljeba, sredili joj neki dinar od države, kao pomoæ za ugrožene - njegu. Rašèupana i gola, ponekad bi progovorila u tmuši: "Šta æu ja ovdje, ja imam njegu". A vodili su je raznim vojnicima iza kasarne i k djeci u garaže. U krèmama je nauèiše da pije i da pod stolovima žvaæe nabrekle šoferske udove. Zamukla je tako i pila po kafanama, èekala da je neko uzme za kosu i zavuèe pod sto il da se napiju i izvedu je na snijeg pa joj se pomokre na suknju od kargana i bluzu od cica ispod koje su sparušene dvije dojke koje nekad, pred smrt, snivaše Nazim, muž Rasemin.

Umrla je Rasema. Prièali su o njoj u kafani, koliko se o mejtu smije isprièati. Jedan èovjek iz fabrike isprièa i to kako je za Rasemu izvaðena njega u Socijalnom kad je zarazom posjekla tolike radnike što ostvaruju godišnji plan proizvodnje.

"Pa kako, nije ratno siroèe, nije invalid?" - rekao je službenik Socijalnog osiguranja onom sindikalcu što je jedva utro èešanje i varnice pri mokrenju. A sindikalac nabra èelo: ,,Da joj izvuèemo neki dinar, pa stavi nešto, života ti, upiši da je porušena od zemljotresa il od poplave. Ko to gleda?"

 

 

Da li ste ?uli za bošnja?kog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakovi?a?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Aspekt Muminoviæeve kritièke filozofije

Šefket Krciæ

Utopicum kao indikacija krize humanuma

Rasim Muminoviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (II)

Muhsin Rizviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (I)

Muhsin Rizviæ

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prièa o mom komšiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Anonim

Poetsko

Anonim