Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4

Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4
Slovo o bogomilima Sandžaka - Bosnjaci

Slovo o bogomilima Sandžaka

Autor: Redžep Škrijelj

 

Svojom izuzetno znaèajnom knjigom „Sandžaèki bogomili" - (Osvrt na srednjovjekovnu historiju Sandžaka) iz oblasti prošlosti bogomila nastaloj u protekloj deceniji, koja se bavi problemima identiteta Bošnjaka i njihove etno-historijske posebnosti na prostoru Sandžaka, njen autor Sulejman Alièkoviæ, izaziva je veliko oduševljenje ali i talasanje znanstvene i šire javnosti. Izraðena studija predstavlja svojevrsno zaokruženje istraživaèkog postupka koji je, konaènim uoblièavanjem studijsko-empirijskog pristupa, poprimio karakter pravog znanstvenog poduhvata, jer za sobom povlaèi potrebu još radikalnijeg pristupa izuèavanju ove zanimljive i znanosti vrlo nepoznate srednjevjekovne historijske i filološke problematike. Jedno od najvažnijih pitanja koje autor postavlja u svojoj studiji je održanost dugo prisutne „transferzale bosanskih bogomila", èiji su tragovi, sudeæi po nekim rezultatima ove i drugih studija, koji tretiraju pomenutu problematiku na prostoru Sandžaka i njegovog okruženja, evidentni. Sve to dovoljno dobro ilustruje i nauèni postupak kojim autor teži, sagledavanju i analizi ostataka kamene i zidne plastike u širem regionu koji ne izmièe njegovom introspekcijskom objektivu kojim namjerava zahvatiti vrlo kompleksan problem bošnjaèke historijske prošlosti i filologije.

Autor ne propušta moguænost da naglasi ulogu bogomila u regionu, ali i posljedice pravog pogroma koji je stvaranjem Raške države vršen nad babunima i patarenima, posebno u XII vijeku u doba vladavine Nemanjiæa. Sa ovim korespondira i podatak o postojanju ostataka babuna u Polimlju. I meðu pronaðenim posuðem, kao vrstom zanatske dekorativne plastike, iskopanim na razlièitim arhelološkim lokalitetima u Sandžaku, autor prepoznaje najbitnije elemente èiji tragovi ukazuju na paganske obièaje bogomila, za koje V. Jovanoviæ u Novopazarskom zborniku (1979., 123.) neargumentovano tvrdi kako je „umrli bio hrišæanin". Jedan od kljuènih momenata u studiji je pominjanje postojeæih toponomastièkih struktura koje su na prostoru Poibarja, Pešteri, Polimlja i Sandžaka uopšte, vrlo vidljive. Njih možemo prepoznati u izvornom ili nešto izmijenjenijem leksièkom obliku, koji je stoljeæima trpio razlièite transformacije kakve su nemilosrdno diktirali morfološki zakoni postojeæih ili naviruæih jezièkih sistema (ilirski, latinski, sanskritski, starogrèki, semitski, aromunski, staroturski i ostali), koji su danas transformirani u teško prepoznatljivu onomastièku oblast za koju je potrebna vrlo oprezna studioznost.

Takav je položaj toponomastièkih naziva i hidronima sa podruèja današnje geografske izoglose Sandžaka: Bijela Rijeka (danas Crna Rijeka) kod Ribariæa, desna pritoka Ibra; „Bijele vode" koji postoje na mnogim mjestima u Sandžaku1; Bijeli vrh (Crni vrh) sa lokalitetom Gradac sa kulom na vrhu u tutinskom kraju, ali i šire, koji u postojeæem semantièkom obliku pripadaju onomastikonu sandžaèkih bogomila, ali i jezièkoj strukturi Crkve bosanske sa znaèenjem - „èiste, bistre vode". Oèekivana znanstvena rješenja koja u svom diskursu autor problematizira, mogu biti jedino odgonetnuta temeljnim arheološkim i onomastièkim (toponomastièkim) raspravama. U ovoj izvanrednoj studiji treba cijeniti autorovu istraživaèku budnost, perceptivnost, iskustvo i hrabrost koje pojaèavaju njegovu istraživaèku znatiželju koja daje vidljive rezultate. Tako æe u rodnom Crnišu kraj Ribariæa (Tutin) toponim ,,Sokolovo gnijezdo'' ubicirati kao lingvistièku strukturu iz vremena dobrih Bošnjana - bogomila - jedno od prvobitnih naziva ovog danas naseljenog mjesta. Graditeljsko naslijeðe: steæci u selima u dolini rijeke Ibar, sela na Pešteri, u dolini rijeke Lima, Bogumilska æelija u Paljevu i slièno, važan su artefakt koje navodi na zakljuèak da je rijeè o kulturnim i kultnim tragovima bogomila. To su kameni steæci u selima: Jeliæe, Ribariæe, Špiljani (

Literatura

1 Takav naziv nosi selo Bijele vode u blizini Duge Poljane u Opštini Novi Pazar.
2 В. Дјурант, Доба вере, књ. 4/II, Београд 1988, 904, 907.
3 Salih Jalimam, Studija o bosanskim bogomilima,Tuzla, 1996, str.19-21.
4 Tvrdnja da je ovu peæinsku æeliju u Paljevu „prvi put zabeležio i opisao prof. Ð. Boškoviæ, sa saradnicima, prilikom rekognisciranja jugozapadne Srbije 1951. godine" (Г. Милошевић, Пећинска црква у Паљеву: у: Новопазарски зборник бр. 8, Нови Пазар 1984, 37.), paušalna je i nema opravdanosti, naroèito zbog èinjenice da je lokalnom stanovništvu od davnina poznata pod imenom

Bošnjaèka rijeè 11-12, str. 110, 111, 112
Da li ste ?uli za bošnja?kog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakovi?a?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Aspekt Muminoviæeve kritièke filozofije

Šefket Krciæ

Utopicum kao indikacija krize humanuma

Rasim Muminoviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (II)

Muhsin Rizviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (I)

Muhsin Rizviæ

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prièa o mom komšiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Anonim

Poetsko

Anonim