Ćilimarstvo u sjeničkom kraju

Autor: Sulejman Muftarevic-Heman

 

Ćilimarstvo ima dugu tradiciju u sjeničkom kraju, naslijeđeno je i održano do današnjeg dana. Tkanje ćilima došlo je u naše krajeve iz Perzije preko Turaka, koji su dugo bili prisutni u ovim krajevima. Ćilime su tkale žene, od dobre vune, primitivnimm drvenim nožnim i visećim razbojima. Razboji za tkanje pravljeni su od drveta na tradicionalan način. Najznačajniji dijelovi nožnog razboja su: okvir za razboj, podnoške, daska za sjedenje, niti, skačke, brdo, brdilo, čunjak sa kalemom, vratilo za osnovu, motavilo za izatkanu tkaninu i zatezaljka.

Ćilimi su se pravili iz tri ili četiri tzv. "pole" - 1,5 aršina širine. Ti dijelovi su se sastavljali i proširivali do željene veličine. Ovako su tkane i ćilimače, koje su sastavljane pod ćilim u zebrastim linijama žuto-crno-crveno-bijele boje. Kasnije se prešlo na moderniji i brži način tkanja na zidne razboje. Na ovim razbojima su se tkali ćilimi željene veličine, bez proširivanja, i znatno su boljeg kvaliteta. Ovakve razboje u sjeničko-pešterskom kraju i cijelom Sandžaku imala je gotovo svaka kuća. Sjenički kraj, je osim stočarskih proizvoda bio decenijama poznat po izvanrednim ćilimima, stazicama, sedžadama (ukrasni ćilim), haljini u havli, dupliranom tkanju sa zavjesicama, padmetačima za stolice i pragove, torbicama i slično. U Sjenici je još prije Drugog svjetskog rata postojala Ćilimarska škola.

 

razboj.jpg

  

Novinu u radu Zemaljske ovčarske farme "Pešter" (koja je osnovana 19. decembra 1946. godine, a preteča je bila Državna ovčarska stanica) predstavljalo je uvođenje ćilimarske radionice. Trebalo je na što bolji način iskoristiti veliku količinu kvalitetne vune koja se proizvodila na ispostavama. Ćilimarska radionica je u početku imala 40-50 primitivnih razboja, a na svakom od njih bile su zaposlene po dvije radnice. Motivi na njihovim radovima bili su korišćeni iz bogate narodne tradicije tkanja. Šarenilo cvetnih pešterskih livada vješte ruke tkalja uspješno su prenosile na svoje proizvode, koji su prodavani širom zemlje. Čilimi su imali svoje prepoznatljive šare, kao naprimjer: "Rašićeva šara", "Grožđe", "Polo" "Perunike" "Kruščice", "Beogradsko kolo", "Bombice", itd.

Formiranjem PK "Pešter" nastavljena je tradicija ćilimarstva. Radna jedinica "Domaća radinost" bila je povezana sa seoskim domaćinstvima. U selu Karajukića Bunari na Gornjoj Pešteri bila je prodavnica, a u isto vrijeme i otkupna stanica za proizvode iz domaće radinosti. Objekat sa istom namjenom se također, nalazio i u Dugoj Poljani. Postojale su otkupne stanice u svim većim sjeničkim i pešterskim selima. Trgovalo se preko "Bosna folklora" iz Sarajeva, koji je proizvode domaće radinosti iz Sjenice prodavao u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i drugim zapadnoevropskim zemljama.

 

cilim.jpg

 

Kombinat je kupovao godišnje po 60.000 kvadratnih metara ćilima. Pored plasmana na zapadnoevropsko tržište, prodavao ih je u Dubrovniku, Mostaru i Sarajevu. U cilju komplesnog privrednog razvoja ovog kraja, ćilimarstvo je uz sjenički sir, sjeničku pršutu i razvoj tekstilne industrije (fabrika "Vesna"), bio glavni oslonac privrednog i ekonomskog razvoja. Sada je neopravdano zapostavljena i želja lokalnog stanovništva da vrati Sjenici tradicionalne vrijednosti domaće radinosti.

 

 

 

Bošnjačka riječ 9, str. 32
Da li ste čuli za bošnjačkog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakovića?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Aspekt Muminovićeve kritičke filozofije

Šefket Krcić

Utopicum kao indikacija krize humanuma

Rasim Muminović

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (II)

Muhsin Rizvić

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (I)

Muhsin Rizvić

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili priča o mom komšiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikić

Crna Bajka

Hajro Ikić

Ćilimarstvo u sjeničkom kraju

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Anonim

Poetsko „Kolo prijatelja“

Anonim