Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4

Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4
Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (I) - Bosnjaci

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (I)

Autor: Muhsin Rizviæ

 

I

Nauka je isticala da u ranom formiranju i etnièkom istovjeæenju naroda bitnu ulogu imaju dva faktora: država kao teritorijalno zasnovan i organizaciono utvrðen savez plemena, i jezik kao sredstvo meðusobnog saobraæaja i povezivanja. Smisao ovog uvodnog izlaganja je da iznese èinjenice o imenovanju Bosne, Bosanaca i njihova jezika u izvanbosanskim povijesnim, geografskim, leksikografskim i drugim znanstvenim djelima i napisima, te u književnim i kulturnohistorijskim izvorima do vremena preporodnih pokreta u nas u XIX stoljeæu, uz komparativno ukazivanje na etnièko oznaèavanje naroda, posebno muslimanskog, unutar bosanske regije i granica Osmanskog Carstva. Sve s ciljem da se vidi kako je, zapravo, drugi svijet, onaj evropskog civilizacijskog kruga, sudio o Bosni, kako ju je doživljavao i kakve je predstave imao o njenoj državno-povijesnoj, geopolitièkoj i jezièko-kulturnoj cjelini.

O ranom jezgru bosanske države zasvjedoèio je još Konstantin Porfirogenit oko 950. godine u poglavlju ''O Srbljima i zemlji u kojoj sad stanuju'', on nadodaje oblast Bosonu, sa nastanjenim gradovima Katerom i Desnekom, koja se u to doba historijski prostirala od Lašve do Drine, što govori o organiziranom okupljanju slavenskih rodova i plemena, da bi daljni razvoj u toku XI i XII stoljeæa, osobito u doba vladavine bana Kulina, potvrdio Bosnu kao državu (Dr Muhamed Hadžijahiæ: Od tradicije do identiteta, Geneza nacionalnog pitanja bosanskih muslimana, Sarajevo, 1974.). Naporedo s time upotrebljava se i ime vezano za pripadništvo Bosni, i bosanski etnikoni za predmete njene materijalne kulture. Ime Bošnjanin prvi put se spominje u carskoj tituli Manojla Komnena 1166. godine (Ibidem, 16. strana). 

U srednjovjekovnom Dubrovniku od kraja XIII pa do u XV stoljeæe sreæu se nazivi alla bosnese, ad modum bosnesem, ad ritum bosnesem; za ratno oružje, sentus bosniensin, spata di Bosna, te nazivi za bosanske tepihe, parfe i razni nakit (Ibidem, 16. strana). U najstarijim dubrovaèkim hronikama, bilježenim oko 1380., èiji prvobitni tekstovi vode u prvu polovinu XII stoljeæa, spominje se ''bosanski kralj'' Radoslav, a za njegova unuka, koji je roðen u Rimu, kaže se da je bosanskog koljena - de stirpe Bosnese (Ibidem 18. strana). U djelu Skazanie izjavljenno o pismeneh, koje je nastalo izmeðu 1423. i 1426., Konstantin Filozof, naporedo sa bugarskim, srpskim, slovenskim, èeškim i hrvatskim, spominje i bosanski jezik: uz ruski jezik, koji je bio osnova, ovi jezici su, po njegovom mišljenju, pomogli kada su

KDB 'Preporod', Sarajevo, 1996.
Da li ste ?uli za bošnja?kog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakovi?a?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Aspekt Muminoviæeve kritièke filozofije

Šefket Krciæ

Utopicum kao indikacija krize humanuma

Rasim Muminoviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (II)

Muhsin Rizviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (I)

Muhsin Rizviæ

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prièa o mom komšiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Anonim

Poetsko

Anonim