Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4

Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4
Aspekt Muminoviæeve kritièke filozofije - Bosnjaci

Aspekt Muminoviæeve kritièke filozofije

Autor: Šefket Krciæ

 

Abstrakt: Autor u ovoj studiji razmatra više aspekata Muminoviæeve kritièke filozofije. Rijeè je o analizi opusa jednog od najkompleksnijih, uz Muhiæa i Filipoviæa, bošnjaèkih i balkanskih mislilaca XX stoljeæa. U fokusu istraživaèkog postpka, pisac je posebno usmerio pažnju na Muminoviæev epistemološko-dijalektièki i kritièko-konstruktivni metod u filozofiji. Zatim, razmatrao je njegovo etièko gledište kao ljudsko bivstvovanje, što predstavlja u biti jedno osobeno razumijevanje filozofije ideologije i moderniteta. U tom kontekstu, Muminoviæ se predstavlja kao veoma egzistencijalan mislilac koji svojim djelima promišlja dijalektiku mišljenja, posebno povezuje recepciju Blohovih principa nade do aktuelne kritike totalitrarizma, što je predmet njegovog životnog djela ,,Zarobljeni um''. Upravo Muminoviæeva kritika totalitarnih režima omoguæava modernom èitatelju da prepozna recidive neostaljinizma i neofašizma u današnjem svijetu. Upravo ova dimenzija Muminoviæevog kritiæko-filozofskog diskursa mu daje tako visoko mjesto ne samo u bošnjaèkoj veæ i u europskoj filozofskoj misli, pa možemo slobodno konstatovati da je rijeè o jednom od posljednih velikih europskih filozofa (koji je roðen u Sandžaku, a svoju afirmaciju je postigao kao profesor filozofije i etike na Univerzitetu u Sarajevu).
Kljuæni aspekti Muminoviæeve kritièke filozofije se ogledaju kroz poimanje uvoðenja u filozofsko mišljenje, razumijevanje etiækih fenomena, kritika ideologije (posebno staljinske), te filozofije praksisa i drugih. Zato svijet Muminoviæeve filozofije privlaèi pažnju mnogih istraživaèa jer je po svojoj prirodi ne samo kritièka, veæ i idejno originalna, èime su mu ukazana posebna priznanja osamdesetih godina XX stoljeæa, kako od kolega iz beogradskog tako i od zagrebaækog filozofskog kruga. Na ovaj naèin autor nastoji da otvori filozofski sistem dr Rasima Muminoviæa i predstavi ga širem krugu kolega i drugih èitatelja.

Kljuène rijeèi: Filozofija, um, etika, aksiologija, kultura, fenomenologija, idealizam, ideologija, totalitarizam, staljinizam, moderni graðanski svijet, kritika, ethos, ljudsko bivstvovanje.

 

Uvod

 

,,Stoljeæima se filozofija lavovski nosi sa dekadentnim mišljenjima i uvjerenjima koja smatraju èovjeka i svijet objašnjavanim ako ih uvedu u svoje okvire, zanemarajuæi da su ih tako predali neizvjesnosti iz koje ih je još teže izvuæi. Nekritièkim oblicima mišljenja, naime, izmièe spoznaja da je èovjek jedino biæe u svemirskom beskraju osvetljeno sobom, svojim umom, i da je za razliku od drugih biæa koja su po sebi, on po sebi i za sebe, egzistencijalno upuæen u razumijevanje njihova i svog bivstvovanja što ga takoðer èini jedinstvenim biæem u kosmosu. Samo njemu pripada sticanje iskustva koje mu služi u otkrivanju egzistencija u njihovoj elementarnoj skrivenosti i razlikovanju njihovih biti od njihovih pojavnosti ..''

     (Rasim Muminoviæ: ,,Zarobljeni um'')

 

Proboj svake filozofske misli na europskoj sceni, u èijem se centru nalazi i jedan broj bošnjaèkih mislilaca meðu kojima je svakako i ime filozofa i etièara dr Rasima Muminoviæa, èije je djelo doživjelo posebno bilo respektovano od Ernesta Bloha, jednog od najveæih mislilaca XX stoljeæa. Naime, Muminoviæ je u svojim filozofskim refleksijama oživio ideju èovjeka kao svijesti o sebi i svojim originalnim stavovima izazvao je buðenje nove filozofske misli u Bosni i Hercegovini.

Muminoviæevo filozofsko djelo je izuzetno razuðeno, ali radi lakšeg izuèavanja slobodni smo ukazati na tri aspekta filozofskog sistema ovog mislioca. To su: 1) filozofski aspekt; 2) etièko-politikološki aspekt i 3) kritièka analiza identiteta. Svakako, ova tri aspekta se ispoljavaju u teorijskom i praksis opusu Muminoviæevog diskursa i kao takvi, oni su nerazdvojni. Radi sistematizacije ideja, problema i pitanja, pokušaæemo da osmislimo putokaze Muminoviæeve misli, na taj naèin kako bi se i drugi istraživaèi mogli lakše kretali kroz njegov filozofski sistem. 

Prvi aspekt, filozofski, najširi je i polazi od njegovog ,,Uvoda u filozofiju'', koji uz Blohov ,,Tibingenski uvod u filozofiju'' i ''Finkov ''Uvod u filozofsko mišljenje'' predstavlja jedno od najboljih i najdubljih djela te vrste uopæe, i koji predstavlja svojevrsni ''zlatni princip'' njegovog uma u traganju za slobodom. U stvari, radi se o èvorišnom djelu u kojem se razvijaju najdublja filozofska spoznaja i epistemologija, kao teorijska i praktièna ljudska preokupacija. Ovdje treba spomenuti autorovo djelo iz ranog perioda o Ernestu Blohu, kao i monografsku studiju ,,Filozofija i praksa''. Drugi aspekt, etièko-politikološki je centralni dio Muminoviæevog opusa. Tu spadaju djela: ,,Etos i ljudsko bivstvovanje'', Ljudskost i povjestnost'', ,,Zarobljeni um'', ,,Filozofija ideologije'' (u tri toma), ,,Ognjen Prica - svijest, život i partija'' i ,,Staljinizam i apsurdi jednoumlja''.
Treæi aspekt, kritièka analiza identiteta, Muminoviæa predstavlja kao filozofa i etièara na djelu. Rijeè je o filozofu na društvenoj pozornici koji javno diže glas na odbranu identiteta bošnjaèkog naroda. U ovaj aspekt spadaju djela ,,Hadži Murad i Sandžak'', ,,Srbizam i stradalništvo Bošnjaka'' te ,,Fenomenologija srpske genocidne svijesti''. Sva ova djela su doživjela, zbog velikog interesiranja javnosti, više izdanja. Zatim, tu treba dodati brojna javna nastupanja filozofa Muminoviæa, posebno s kraja osamdesetih i devedesetih godina XX stoljeæa, ne samo u Sarajevu, veæ i u mnogim sandžaèkim gradovima, a posebno preko znanstvenih tribina ,,Sandžak kroz historiju''. Najviše pažnje Muminoviæ je posvetio filozofskom, sociološkom i psihološkom osmišljavanju sandžaèke duhovnosti, kao i uopæe osobenosti bošnjaèkog identiteta. Upravo zbog ideja i stavova iznijetim u javnim istupanjima, profesor Muminoviæ je bio jedan od najviše osporavanih djelatnika, naravno, od strane ideologija i politièkih krugova koje su vršile sistematski progon bošnjaèkog naroda sa prostora Balkana, posebno sa prostora Bosne i Sandžaka. U tom kontekstu, profesor Muminoviæ nije æutao kao brojne njegove kolege, veæ je javno progovorio o sudbini svoga naroda i u tom smislu on je žestoko prozvao brojne kolege iz Srbije i Hrvatske sa velikim apelom da se zaustavi krvoproliæe nad nedužnim bošnjaèkim narodom. Na taj naèin neka njegova djela su nastala izazovom rata i kao odgovor na agresiju Bosne i Hercegovine što jasno govori o Muminoviæu kao visoko odgovornom kritièkom intelektualcu, koji je progovorio iz duše i svijesti najobrazovanijeg dela svog naroda, naravno pod znatnim utjecajem ideja Sokrata, Voltera, Kanta, Marksa i Bloha. Naravno, to ne umanjuje njegovu originalnost, veæ upuæuje na povezanost njegovih ideja sa filozofijom svijeta.

 

Rijeè dvije o filozofu i njegovom životu

 

Dr Rasim Muminoviæ, filozof, redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, roðen je 22. aprila 1935. godine u Trijebinama kod Sjenice u Sandžaku. Roditelji: hadži-Hivzija i Hajruša, roðena Biberoviæ. Obrazovanje: osnovnu školu završio je u Sjenici, a Gazi Husrev-begovu medresu i Uèiteljsku školu u Sarajevu. Studije filozofije i njemaèkog jezika završio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a postdiplomske studije etike na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Na postdiplomskim studijama u Beogradu posveæuje se istraživanju tematike tradicionalne i novije etike. Iz ove discipline je napisao više studija i kvalitetnih djela. Doktorsku disertaciju je odvranio na Filozofskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu. Gostovao je dva semestra na Univerzitetu u Bonnu (kod G. Schmidta). Koristio je stipendiju Alexander von Humboldt-Sthiftung namijenjenu naroèito odabranim u filozofskoj struci u maksimalnom trajanju. Sudjelovao je na brojnim simpozijima, kongresima, raspravama i raznim skupovima u zemlji i inostranstvu, èiji se referati i predavanja pamte.

Karijera: asistent, docent, vanredni i redovni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Objavio je, pored brojnih studija i rasprava u renomiranim domaæim i inozemnim èasopisima i slijedeæa djela: 1) ,,Filozofija Ernesta Blocha'' (IMRP, Beograd, 1973.), 2) ,,Ljudskost i povijesnost'' (,,Svjetlost'', Sarajevo, 1978.), 3) ,,Filozofija i praksa'' (,,Svjetlost'', Sarajevo, 1981.), 4) ,,Ognjen Prica - svijest, život i partija'' (,,Školska knjiga'', Zagreb, 1982.), 5) ,,Ethos i ljudsko bivstvovanje'' (,,V. Masleša'', Sarajevo, 1989.), 6) ,,Srbizam i stradalništvo Bošnjaka'' (Sarajevo, 1994.), 7) ,,Fenomenologija srpske genocidne svijesti'' (Ankara, 1995.), 8) ,,Staljinizam ili apsurdi jednoumlja'', (Tuzla, 1997.), 9) ,,Uvod u filozofiju'' (IK Publishing, ''Logos'', Sarajevo, 1998.), 10) ,,Zarobljeni um'', (Harfo-graf, Tuzla, 2000.), 10) ,,Filozofija ideologije'', (I knjiga - Ideologija i trezvenost, II knjiga - Destruktivne ideologije 20. stoljeæa), El-Kalem, Sarajevo, 2000. godine, 11) ,,Hadži Murad i Sandžak'' (Sarajevo, 2003.), te više od 200 drugih nauènih, struènih i publicistièkih radova. Bio je èlan Udruženja filozofa Jugoslavije, èlan odbora ,,Korèulanske škole'', predsjednik Udruženja filozofa Bosne i Hercegovine (1982-1990), ,,Matice Bošnjaka Sandžaka'', Udruženja pisaca Sandžaka, Vijeæa kongresa bošnjaèkih intelektualaca, èlan žirija za Blohovu nagradu i drugih asocijacija.

 

Skica za filozofski portret

 

Razmišljati danas o filozofskom djelu Rasima Muminoviæa znaèi baviti se istinskom filozofijom. Meðutim, aktuelna politika je potisnula i marginalizovala ne samo filozofsku misao manjinskih naroda veæ i vlastitog naroda iz zemlje (misli se na Srbiju i Crnu Goru). U tom kontekstu za pasioniranog ljubitelja filozofije, djelo Rasima je poseban izazov za razmišljanje, tumaèenje i življenje. Tok filozofskog traganja doveo ga je do filozofije tada najznaèajnijeg mislioca XX stoljeæa, Ernesta Bloha (1895-1980), što postaje tema njegove doktorske disertacije: ,,Gnoseološko-ontološki temelji Blochove filozofije'', odbranjene na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Gostovao je na Univerzitetu u Tubingenu kod E. Blocha i Univerzitetu u Bonnu kod Gerharda Schmidta. Koristio je stipendiju Alexander von Humboldt-Sthiftunga namijenjenu naroèito obdarenim u filozofskoj struci i humanistièkim znanostima, što je imalo presudan znaèaj na formiranje Muminoviæa kao temeljnog mislioca koji je proizišao iz tipiène njemaèke filozofske škole. Monografija o Ernestu Blochu objavljena je u Beogradu 1973. godine pod naslovom ,,Filozofije Ernesta Blocha''. Ujedno, ovo djelo profesoru Muminoviæu je dalo legitimaciju filozofa velikog formata. Zatim, djelo ,,Ljudskost i povijesnost'' otvara moguænosti i granice filozofskog mišljenja, pitanje o jedinstvu povijesti i ljudskosti u samooblikovanju èovjeka. Knjiga je objavljena u IP ,,Svjetlost'' 1978. godine. Djelo je izazvalo brojne diskusije i otvorilo nove teme za dijalog meðu kolegama u više univerzitetskih centara ex-Jugoslavije. Na taj naèin, Muminoviæ iz semestra u semestar, iz godine u godinu, javljao se novima djelima što je širilo njegove filozofske vidike.

,,Filozofija i praksa'' predstavlja zanimljiv, jedinstven nauèno relativan pokušaj tumaèenja odnosa i prepletenosti filozofije i prakse. Knjiga je objavljena u IP ,,Svjetlost'' 1981. godine u Sarajevu. (Ovo djelo profesor Muminoviæ je posvetio uspomeni na brata Haska).

,,Ognjen Prica - svijest, život i partija'' je monografija o poziciji intelektualca u društvu, o revoluciji i umjetnosti, filozofiji kao univerzalnom poimanju svijeta, filozofiji i revoluciji, itd. Ovo djelo autor je posvetio Rifatu Burdžoviæu, najznaèajnijoj liènosti Bošnjaka XX stoljeæa.

,,Ethos i ljudsko bivstvovanje'' je centralna tema istoimenog filozofskog djela publiciranog kod IP ,,Veselin Masleša'', 1989. godine. Knjiga ukazuje na humanistièki karakter etièkih kategorija, interpretira moralne vrijednosti: pravdu, istinu, dostojanstvo, dobro, i druge, ali i konsekvence, posljedice odsustva etièkih vrijednosti. Ovo djelo predstavlja svojevrsni zaokruženi etièki sistem.

Vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu potaklo je dublje razmišljanje o ideologiji, mitologiji, destruktivnosti, manifestacijama uma itd. Tematika djela kazana samim naslovom predstavlja središnu temu politièke filozofije i filozofije ideologije. To su: ,,Srbizam i stradalništvo Bošnjaka'', ,,Fenomenologija srpske genocidne svijesti'' i ,,Staljinizam ili apsurdi jednoumlja''. Meðutim, ova djela zbog odreðenih pojmova i prideva su u drugom planu i traže jedno studioznije predstavljanje kako bi se i sa filozofske strane rasvijetlila posljedna decenija XX stoljeæa, kao decenija krvi i zla.

Djelo ,,Uvod u filozofiju'' je centralno djelo Muminoviæeve univerzitetske djelatnosti kao profesora filozofije, jednostavno, to je filozofski dragulj koji reflektira na produktivan i ravnopravan dijalog sa najprominentnijim orijentacijama i predstavnicima suvremene evropske filozofije. Knjiga je izvor nadahnuæa i za pjesnika, slikara, povjesnièara. Ona je proizvod sarajevske škole filozofskog mišljenja koje se neguje ne samo na katedri Univerziteta u Sarajevu, veæ i u ediciji ,,Logos'' (kojoj su peèat dali poznati filozofi i profesori univerziteta: Vanja Sutliæ, Ivan Foht, Kasim Prohiæ, Muhamed Filipoviæ, Abdulah Šarèeviæ, Milan Damjanoviæ, Rasim Muminoviæ i drugi mislioci). Djela ove edicije su bošnjaèka i bosansku filozofsku misao su približiili evropskoj filozofskoj baštini.

Zatim slijedi ,,Zarobljeni um'', knjiga koja analizira relacije: sloboda - alijenirani um, priroda - pomraèeni um, društvo - birokratski um, povijesni um - genocid itd. U pitanju je djelo velikog izazova za suvremenost. Znaèajno je spomenuti da je dr Rasim Muminoviæ bio suradnik poznatih jugoslovenskih èasopisa i društava: ,,Pregled'', ,,Praxis'', ,,Život'', ,,Naše teme'', ,,Dijalog'', ,,Revija Sandžak'' itd. O liku filozofa i èovjeka Rasim Muminoviæa svjedoèi i najbolje govori njegov stav o èovjeku koji je objavio u èasopisu ,,Život'' 1969. godine u Sarajevu. U tom prilogu, filozof se pita: Šta je èovjek? Šta èovjek jeste a šta nije?

,,...

Odlomak iz znanstveno-istraživaèkog projekta: ,,Bošnjaèka filozofija XX veka', ,,Univerzitetska misao', 2007.
Da li ste ?uli za bošnja?kog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakovi?a?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Aspekt Muminoviæeve kritièke filozofije

Šefket Krciæ

Utopicum kao indikacija krize humanuma

Rasim Muminoviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (II)

Muhsin Rizviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (I)

Muhsin Rizviæ

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prièa o mom komšiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Anonim

Poetsko

Anonim