Braća, mast i riba

Autor: Enes Haliloviæ

Nije moja krivica što se vonj smeća i korova osjeća na stranicama mojih priča.
Džems Džojs


Tahir je otac Selmanov i Fešin, a oženio je Ajku iz Tutina.

Ova mu je Ajka, kažu, majku otrovala kad je on bio u rezervi. Vele, Tahirova je majka prekrenula iz najboljega. Svašta se pričalo, a poslije je Ajka sve to dočula, pa je vikala po mahali: "Žuti zutuju, a rumeni putuju".

Tahiru sve to nije došlo u uši, a galiba i jeste. Ko zna? Tahir je jedne noći prebio majku kad je otkrio da ona krije kolut sudžuka ispod postelje. Ne bi to ni znao da majka nije gulila sudžuk.

Majka Tahirova je ukopana uoči petka.

Kažu, da je mnogima dolazila u san, pa i snahi Ajki, ali ona kaže, da je dosta svekrvu gledala po kući, pa joj u san ne dolazi.

Ajka je rodila vrljavog Selmana i Fešu kojem iznad čela kosa izrastaše u cvijet. Feša jednom slaga da je ulovio ribu, pa mu osta nadimak Iba, jer nikad r nije reko.

Zborila su djeca da je krava liznula Ibu dok je mali bio, pa je tako ostao cvjetast. Neki su zborili da nije krava liznula Ibu nego majka, pa mu je ostao cvijet. Selman se ošugo dok se krio ispod neke prikolice u igri žmurke. Otac ga je mazao po trbuhu i koljenima. Selman je tubu masti ponio u školu pa je ugledaše djeca i dadoše mu nadimak Gamex, po imenu te masti.

Otac Tahir bijaše srećan što Selmana ne zovu vrljo.

Gamex dovede nevjestu, ali se ne vjenčaše. Zazimiše u kući na ciči, bez drveta, dok se Iba kockao u kahvi - u čaj i šamare.

Nevjesta Gamexova bijaše mršava. Ko grana ona Gamexova, zborio je narod.

Tahir i Ajka su gledali serije ogrnuti ćebetom.

Ajka umrije, a Tahir se poguri i ne mogaše, do groba, da savije prste na nogama. Iskrivio se ko da mu neko zabi kolac u leđa.

Gamex ode u Njemačku i tamo se oženi nekom Švabicom od šezdeset godina. Ada, nije, javi neko. Prevarila ta Švabica Gamexa, uzela mu pare, a nije htjela pred matičara da stane, te Gamex osta go pred zakonom, a bez para da se ponovo oženi za papire.

No, oženi Gamexa jedan crnac iz Obale Slonovače što je s njim kopao kanale. Može to u Njemačkoj.

Imao je taj crnac državljanstvo, a sažalio se.

"Mora da mu ga je gurnuo do balčaka", pričalo se po čaršiji.

Gamex je u Njemačkoj plakao od sreće: sredio papire.

Iba je odlazio u krevet kod Gamexove žene.

"Zvaću miljiciju", rekla je prvi put, a potom je ona zvala Ibu, svaku noć.

Gledali su dnevnik, pa serije, pa bi lijegali jedno kraj drugog.

Slao je Gamex crkavicu ženi i Ibi; od toga su i starog Tahira hranili i kupovali mu injekcije, ali ga ništa ne raskoči.

"Da malo, sine, i ja da je čarnem", rekao je otac Tahir sinu Ibi.

"Čani je babo sal da se ne potua mimo kuće, da se na piča po čašiji", reče Iba.

Poslije dvije godine, Gamex je poslao Ibi auto. Dovezo ga neko za pet stotina maraka. Iba je promijenio broj šasije i falširao saobraćajnu.

"Moj buazer je sad Njemac, ima žavljanstvo", zborio je Iba.

"I ti si Njemac", reče mu društvo u kahvi.

Iza njegovih leđa, govorili su da je Gamex crnkinja.

Iba je ponekad slao pršutu autobusima za Njemačku. Uvijao je u neke tranje, pa, ako prođe - prođe. Tamo je Gamex pršutu prodavao, našima, duplo skuplje.

"Da l će Gamex muža da dovede u čaršiju kad dođe kod baba na viđenje?" pitao se narod, maskare radi.

"Vodi me", pisala je žena Gamexu. Nije smjela to telefonom da kaže jer je iz ćoška, ogrnut ćebetom, sve slušao stari Tahir.

"Stani dok umre babo, da ga opereš još malo i nahraniš, pa ću te poves", otpisivao je Gamex po nekom ženinom svojti što je s njim kopao kanale.

Iba je vozio putem pored jezera. Zakačio je desnim krajem rasnu kravu; ubio je te morade popravku da plati, i meso po živoj vagi.

Čeko je da mu Gamex pošalje pare za popravku auta i mrtvu kravu, al u tome umrije otac Tahir i Iba prodade onu olupinu te tako plati ukop, a uzajmio se da bi platio onu kravu.

"Ne dolazi bate no pošalji neku ckavicu, dužan sam, a vidiš da je atno stanje", zborio je telefonom Iba Gamexu.

Stizalo je ponešto, al sve tanje. Čulo se po čaršiji da se Gamex odo rakiji i da je sitno sve što izgubi kockom prema onome što naspe u kljun. Neki vele da skuplja pare za operaciju, da ispravi oči.

Žena mu huda, kod kuće, povrati dvaput ispred praga i jednom dok gledaše beskonačnu seriju. Porastoše joj sise i nabubre trbuh te je Iba otjera.

"Kuva, spanđala se s jednim kondukteom. Ne smijem ti kazat koji je - ti bi došo da ga ubiješ", reče Iba Gamexu.

"Neka si je otjero, kurvu, što mi uze obraz. Ubiću i nju i konduktera!" reče Gamex.

"Pošalji nešto bate", reče Iba, "hoću da se ženim, ne može kuća bez ženske uke."

"Poslaću ti čim neko poznat krene dolje, ženi se i vidi za mene nađi neku, čim dođem da se ženim. Nađi nešto mirno, da me ne boli glava", reče Gamex.

Poslao je bratu Ibi pare: dug da vrati, za ženidbu i za trošak, i da roditeljima podigne nišane.

Iba ne vrati dug, al podiže ocu bijel nišan, skup, i zelenim slovima napisa nišan podizu zahvalni sinovi, a preko majčinog mu groba bijaše neko ukopan i bijahu mu već poboli nišan.

Psovo je Iba narod i groblje i državu i htio je da tuži te što su ukopali svoga mrtvog preko njegove majke; psovo je Iba i pominjao tužbu, al se ušuta jednog dana i pare namijenjene za majčin nišan potroši za motor, Tomos, polovan.

 

Da li ste èuli za bošnjaèkog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakoviæa?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prica o mom komsiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Ćilimarstvo u sjeničkom kraju

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Muhamed Filipovic

Poetsko „Kolo prijatelja“

Anonim

Slovo o bogomilima Sandžaka

Redžep Škrijelj

Rožaje u KÂMÛSU'L-AL'ÂM-u Šemsettina Samija

Redžep Škrijelj

Zlatan Čolaković ( Zagreb,13. II 1955- Boston 20.XII 2008)

Šerbo Rastoder

Bosanska crkva: Novo tumačenje

Muhedin Fijuljanin