Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4

Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4
Od Kulina bana do našijeh dana - Bosnjaci

Od Kulina bana do našijeh dana

Autor: Hodo Katal

 

Poveljpoveljakulinban3.JPGa bosanskog bana Kulina, koji je vladao, kako je poznato, od 1180. do 1204. napisana dubrovaèkom knezu Krvašu, 29. avgusta 1189., najstariji je spomenik pisan æirilicom, ujedno i najstariji natpis na narodnom jeziku na našem tlu. Povelja bana Kulina veæ deveti vijek, predmet je prouèavanja, kako naših nauènika (istorièara, filologa i lingvista) tako i stranih. Kao historijski dokument ona je važna jer predstavlja ugovor sa zakletvom kojim ban Kulin daje rijeè da Dubrovèani slobodno mogu hoditi zemljom Bosnom i trgovati. To je ujedno i pravni dokument, iz kojeg saznajemo, prije svega, da je Bosna toga doba bila ureðena država.

Kulinova povelja je dvojezièan dokument (na bosanskom i latinskom jeziku), dokument pisan latinicom i æirilicom. Za nauku, prije svega lingvistiku, ovaj æirilièki primjerak ima veliki znaèaj, jer se u njemu mogu uoèiti jasne osobine bosanskog jezika. Povelja bana Kulina je saèuvana u tri verzije. Utvrðeno je da je najstariji primjerak onaj pisan æirilicom, nastao u Bosni. Ta verzija se smatra originalom i danas se nalazi u Petrogradu u Rusiji, a druge dvije verzije, prepisi, nalaze se u Dubrovniku.

Povelja bana Kulina iz 1189. godine prvi je historijsko pravni dokument o trgovini izmeðu Dubrovnika i Bosne. Ovim ugovorom ban Kulin obeæava Dubrovèanima punu slobodu i zaštitu u trgovaèkim poslovima po Bosni. U Povelji se istièe da je trgovina slobodna i da neæe trgovci morati da plaæaju nikakve dažbine, osim ako sami nekom nešto poklone. Povelja bana Kulina predstavlja kamen temeljac, potvrdu o poèecima pisanih ugovora o privrednoj saradnji izmeðu Bosne i Dubrovnika koji æe se razvijati i poslije smrti bana Kulina, a njene sadržine æe se, kako znamo, držati i kasniji bosanski vladari. U ovoj povelji ban Kulin se obavezao knezu Krvašu i svim dubrovaèkim graðanima da æe im biti pravi prijatelj "od sada i dovijeka". Obeæavši im punu slobodu trgovanja, bosanski ban Kulin, ujedno obeæava da im neæe èiniti nasilje njegovi èasnici, nego èak, ako im zatreba, da æe im pružiti svaku pomoæ. Prema tome, ova povelja ujedno govori o sigurnosti kretanja i trgovaèkim povlasticama Dubrovèana u Bosni. Te povlastice dubrovaèkih trgovaca od plaæanja dažbina, krupna su privilegija, a imale su za cilj razvoj privrede, trgovine, i svakako napredak zemlje u privrednom i svakom drugom pogledu. Stoga, vjerovatno, u narodu je ban Kulin bio vrlo omiljen vladar, prije svega zato što je Bosna za vrijeme njegove vladavine jako napredovala u privrednom pogledu, s jedne strane, sa druge strane nije ratovala ni sa kim. Narodno predanje i dan danas se zadržalo, pa se èesto može èuti "Od Kulina bana do našijeh dana".

Zaista, èime je to ban Kulin zaslužio da ga se i danas vrlo rado sjeæamo? Nije li možda time što je u njegovom dobu, kako kažu istorièari, "bilo u izobilju svega blaga božjega" (Mavro Orbini, Kraljevstvstvo Slovena).

Da li ste ?uli za bošnja?kog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakovi?a?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Aspekt Muminoviæeve kritièke filozofije

Šefket Krciæ

Utopicum kao indikacija krize humanuma

Rasim Muminoviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (II)

Muhsin Rizviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (I)

Muhsin Rizviæ

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prièa o mom komšiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Anonim

Poetsko

Anonim