Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4

Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4
Književnojezièki izraz Bošnjaka u austrougarskom periodu - Bosnjaci

Književnojezièki izraz Bošnjaka u austrougarskom periodu

Autor: Lejla Nakaš

 

U austrougarskom periodu tok književnojezièkog izraza Bošnjaka pravi sudbonosni zaokret koji se sastoji u pokušaju spajanja kulture Istoka s modernim duhom Zapada. Preobražaj do kojega dolazi posljedica je djelovanja unutarjezièkih zakonitosti, ali i vanjezièkih èinilaca koji su utjecali na identitet ovog idioma. Književnojezièki izrazi Bošnjaka u turskom periodu nalazili su se "u procijepu izmeðu orijentalnih formi izraza i maternjeg jezika, koji su oni dugo nazivali bosanskim" (OKUKA 1987, 11). Tu se svakako mora misliti na tok književnosti Bošnjaka na orijentalnim jezicima, koji je imao prestižnu ulogu, i, sa druge strane, na alhamijado tradiciju bremenitu orijentalnim jezièkim naslagama te ustaljenim stilskojezièkim zahvatima iz narodne poezije. Može se reæi da æe zaokret u razvoju književnojezièkog izraza Bošnjaka otpoèeti upravo odustajanjem od alhamijado izraza i napuštanjem književnog izraza na orijentalnim jezicima. Upravo na kraju turskoga perioda ispoljit æe se neki sasvim novi tokovi koji navještavaju buduæi vrtlog. Kod nasljednika triju književnojezièkih izraza s izrazitim nacionalnim obilježjima proisteklim iz razlièitih tradicija pojavljuje se svijest o varijantnoj podvojenosti u osnovi jednoga jezièkog izraza, objavljuju se dokumenti napisani pravopisom koji neutralizira postojeæe varijantne opozicije, a sve to odražava težnju ka približavanju izrazu zajednièkom i prihvatljivom za sve. Veæ na kraju turskog perioda kod Bošnjaka zapoèinje odvajanje od alhamijado tradicije, što se uglavnom ogleda u prihvatanju æirilièkog pisma te naglom prodoru internacionalizama. Opæenito se može reæi da se jezièki izraz Bošnjaka približio izrazu drugih dviju konfesija u Bosni i Hercegovini. I rezultati istraživanja jezika štampe na kraju turskoga perioda takoðer potvrðuju takve tendencije. U Sarajevskom cvjetniku predstavljen je prvobitni model standardnojezièkog izraza Bošnjaka sa "ublaženim morfološkim pravopisom" (NOGO 1981, 156) i brojnim neologizmima kakvi su registrirani i u Šulekovim rjeènicima: zemljopis, kolodvor, brzojav, parobrod, oèevidac, prirodoslovan (KUNA 1981, 52). Istraživanja na leksièkom planu otkrivaju da "nijedan od bosanskohercegovaèkih listova nije bio leksièki i varijantski polariziran" (KUNA 1991, 45), što se objašnjava posljedicom težnje da izraz bude naddijalekatski i nadnacionalan.1

U austrougarskom periodu književnojezièki izraz Bošnjaka preobražen je u tolikoj mjeri da se može govoriti o "obnovi jezika", za razliku od 'zastarjelog', umornog i temama ubijenog u alhamijadista (KAJAN, 9). Prve pjesnièke zbirke pokazuju da su Bošnjaci "naèinili pomalo zaèudan duhovni obrat: oslobodili su se okvira klasiène orijentalne književnosti i svoje lokalne alhamijado tradicije i, za samo jednu i po deceniju, vinuli se do modernih pjesnièkih tokova svoga vremena i prostora i postali njihov integralni dio" (VUJANOVI

Literatura

Da li ste ?uli za bošnja?kog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakovi?a?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Aspekt Muminoviæeve kritièke filozofije

Šefket Krciæ

Utopicum kao indikacija krize humanuma

Rasim Muminoviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (II)

Muhsin Rizviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (I)

Muhsin Rizviæ

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prièa o mom komšiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Anonim

Poetsko

Anonim