Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4

Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4
Bosanèica - Bosnjaci

Bosanèica

Autor: Mate Tentor

 

Na svijetu ima sva sila pismena a ipak svi su se alfabeti kulturnih naroda razvili iz jednog tzv. fenièkog alfabeta. Te raznovrsne promjene bit æe prouzroèile nove politièke i kulturne prilike, nove etnièke dispozicije i novi estetski osjeæaji. Kako se svjetovna kultura dotièe samo periferije èovjeèjega života, a vjerska kultura zahvaæa èitav osobni opsta­nak, vidimo iz povijesti èovjeèanstva, da pismo stoji u prvom redu pod utjecajem vjere. Pojedini narodi lako mogu da prihvate tuðu kulturu i jezik zavojevaèa, dok s promjenom vjere i pisma ide vrlo teško: i jedno i drugo se prihvaæa, kad narod izgubi sve svoje narodne osebine. Istom s promjenom vjere ide uporedo i promjena pisma. Stara je Aleksandrija postala za helenistièko doba središtem grèke kulture, ali egipatski narod ne prima grèko pismo. Tek s pobjedom kršæana u Egiptu, napušta se domaæe pismo. Aleksandar Veliki pokorio je Prednju Aziju, i njegovi nasljednici (Seleukidi, Sasanidi) uvode u Perziju grèki duh, ali perzijsko pismo (spehlevi) ne ustupa grèkome. Rusija se s Petrom Velikim orijentira prama europskom zapadu, od kojega uzima sve nauène i kulturne tekovine, ali zadržava æirilicu ("graždanka" je samo mala koncesija lovom duhu). Japanci postaju po kulturi pravi Europejci, prihvaæaju svu europsku svjetovnu kulturu (prirodne nauke, medicinu, tehniku, politièku i vojnièku organizaciju), ali ne primaju ni vjeru ni pismo svojih uèitelja. Jedni Armenci napuštaju svoj jezik i govore turski, ali pišu armenskim pismom, drugi govore kurdski, ali pišu svojm starim pismom. Anglizirani Hindusi pišu engleski arapskim slovima. Sirijski kršæani rascijepiše se u tri sekte, za to pišu trima nijansama sirijskog pisma. Grèki kodeksi Sirije, Palestine i Male Azije ne razlikuju se izmeðu sebe, jer je jedna grèko-istoèna crkva, dok tamošnji katolici pišu drukèijim grèkim pismom. Kopti imaju posebnu kršæansku crkvu, za to i pišu na svojem i na grèkom jeziku posebnim pismom, koje se razvilo iz grèkoga.

Slaveni dobivaju posebnu liturgijsku organizaciju, u to Konstantin-

Literatura

Berèiæ Ivan: Bukvar staroslovenskoga jezika. U Zlatnom Pragu, 1860.

Collen Ludwig: Die Stilentwicklung der Schrift im christlichen Abendlande. Worms 1922.

Jagiæ V.: Odlomak jevanðelja bosanskoga pisanja. (Starine, IX. knjiga, str. 134-137).

Jagiæ V.: Analecta Romana (Archiv f. slav. Philologie, XXV (1903.).

Jagiæ V.: Einige Worte uber bosn. Inschriften auf Grabsteinen (Wiss. Mittlgen III, 1895.).

Jireèek K.: Die mittelalteriche Kanzlei der Ragusaner (Archiv f. slav. Philologie XXV u. XXVI Bd.).

Karskij: Slavj. kirillovskaja paleografija. Leningrad, 1928.

Kautzsch R.: Wandlungen in der Schrift und in der Kunst. Leipzig, 1929.

Lavrov P. A.: Paleografièeskoe obozrenie kirillovskago pisma (Enciklopedija slavjanskoj filologiji. Izdanie otdelenija russkago jazyka i slovesnosti imperatorskoj Akademii nauk pod redakcieju ord. akad. I. V. Jagièa. Vypusk 4 1. Petrograd 1914.).

Murko M.: Geschichte der alteren sud-slavischen Litteraturen. Leipzig 1908. str. 166-174.

Nieses M.: Gesetze der Schrift. Wien 1913.

Pypin-Spasoviè: Istorija slavjanskih literatur. Peterburg 1879.

Radiæ Fr.: Bruchstiicke eins altslavischen handschriftlichen Evangcliars... (u Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Hercegovina II. Jg. herausg. von bosn.-herc. Landesmuseum in Sarajevo).

Stojanoviæ Ljubo-m i r: U Starinama XVIII.

Truhelka

Da li ste ?uli za bošnja?kog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakovi?a?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Aspekt Muminoviæeve kritièke filozofije

Šefket Krciæ

Utopicum kao indikacija krize humanuma

Rasim Muminoviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (II)

Muhsin Rizviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (I)

Muhsin Rizviæ

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prièa o mom komšiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Anonim

Poetsko

Anonim