Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4

Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4
Zabilješka Mula-Mustafe Bašeskije o odnosu prema jeziku - Bosnjaci

Zabilješka Mula-Mustafe Bašeskije o odnosu prema jeziku

Autor: Mevlida Karadža

 

Summary (Mula Mustafa Bašeskija's Notes on References to Language)

Mula Mustafa Bašeskija's annals, written in Turkish, can to a certain extent depict prestandard courses of language development on our ground. He gives considerable priority to native language over Arabic and Turkish. This native language is called Bosnian by the author, which is scientifically unfounded and partial. Examples showing predominance in its wealth and possibilities of expression are stated referring to the verbs to go and to eat. Affiliation to our language and their Slav origin are confirmed in Vocabulary of Croatian and Serbian language JAZU. Besides being exalted by native language, owing to his extraordinary proficiency in it, Mula Mustafa Bašeskija brings out of oblivion precious processes of language development.

(*)

Ovaj kratki skromni prilog posveæen je jednom od najznamenitijih i najzaslužnijih Sarajlija u toku polumilenijske istorije našeg grada - Mula Mustafi Bašeskiji.

Mula Mustafa Bašeskija proveo je gotovo cijeli život u rodnom Sarajevu, zapisujuæi u svoj Ljetopis tekuæe dogaðaje. Roðen je 1731. ili 1732. godine, a umro 1809. godine. (Podaci su navedeni prema studiji Mehmeda Mujezinoviæa "Uvod u Ljetopis"). Bašeskija je zapoèeo svoj Ljetopis kada mu je bilo 25 godina i gotovo do kraja života, dakle skoro pedeset godina, vjerno bilježio podatke o dogaðajima u Sarajevu i izvan njega, a koji su se ticali njegovih žitelja. Podaci koje je ljetopisac navodio vrlo su raznovrsni i tièu se najrazlièitijih sfera ljudskog života. Uz to su propraæeni živopisnim autorovim komentarima koji nam èesto s nevjerovatnom vjerodostojnošæu doèaravaju život kakav je bio u našem gradu u 18. stoljeæu. Tako možemo od Bašeskije saznati, naprimjer, kakve su koje godine bile vremenske prilike, cijene prehrambenih i drugih artikala, zdravstveno stanje Sarajlija, kako su se veliki svjetski dogaðaji odražavali u Sarajevu, kada su harale bolesti, ratovi, poplave, požari i zemljotresi. U Ljetopisu su saèuvani i opisi proslava, zabava, naèina odijevanja, izgradnje novih i opravke starih graðevina. Najviše je prostora posveæeno popisu umrlih, uz èeste vjerne opise i naraznovrsnije podatke o Sarajlijama, koje je ljetopisac na svoj naèin ispraæao u vjeènost.

Bašeskijino djelo, koje je on nazvao Zbirka ili Knjiga, napisano je turskim jezikom, s malim izuzecima koji se odnose na dijelove pisane našim jezikom, kao što su na primjer tri narodne pjesme, popis narodnih naziva bilja te jedna Bašeskijina originalna pjesma. Turski jezik kojim je pisano Bašeskijino djelo pod snažnim je uticajem autorovog maternjeg jezika. Sudeæi na osnovu oskudnih podataka koji se mogu naæi u Ljetopisu o autorovu odnosu prema jeziku i jezièkim pitanjima možemo ipak utvrditi nekoliko prilièno vjerodostojnih èinjenica. Ovom prilikom, nažalost, nismo u moguænosti, naroèito zbog ratne situacije, da studioznije priðemo ovom pitanju koje zaslužuje mnogo više pažnje. Ipak, u skladu s prilikama, pokušat æemo da na osnovu kratke analize autorove zabilješke o bosanskom jeziku, koja je naðena u njegovom Ljetopisu, doprinesemo, barem malo, boljem poznavanju njegovog odnosa prema jeziku i jezièkim pitanjima. Nadamo se takoðer da æemo u pokušaju rasvjetljavanja tog odnosa prema jeziku doæi i do odreðenih saznanja o predstandardnim tokovima jezièkog razvoja na našem tlu i udjelu tog jezika u kasnije utvrðivanom standardu. Zakljuèke smo najveæim dijelom temeljili na Bašeskijinom Ljetopisu koji je, kao što je veæ primijeæeno, uglavnom pisan turskim jezikom. Neposredna analiza obavljena je u sljedeæoj bilješci koju prenosimo u cjelini:

Bosanski jezik je bogatiji od arapskog jezika. Evo, na primjer, u arapskom jeziku za glagol iæi imaju svega tri oblika: zehebe - raha - meša. Turski jezik je opet u tom pogledu najsiromašniji, jer za glagol iæi ima samo izraz gitmek. Meðutim, u bosanskom jeziku za oblik glagola iæi ima èetrdeset i pet izraza: odde, otiðe, odplaha, odgmiza, odlaza, odplaza odganpa, odtapa, odpeda, odgiga se, ošiba, odgelase, odklipa, odhuka, odvurja, odherbeza, odtrapa, odbata, odšeta, odhunja, odkasa, odhlapa, odfista, odgegase, odzvizda, odklapa, odhurlja, odðipa, odsunja, odlista, odvreba, odhega, odkreka, odklasa, odega, odstupa, odskaka, odtavrlja, odbavrlja, odplaèa, odbatlja, odgaza, odtalja, odvrlja, odbatina, odklaša.

I druge rijeèi u bosanskom jeziku imaju više izraza nego li arapski i turski jezik. Na primjer, za izraz jesti Arapi imaju rijeè ekele a Turci jemek, dok u bosanskom imamo izraze: jede, gvaca - zvoca - piræa - sublja - lotri - hapi - gloginja - lavutri - momolji - hlapa - èaluga, pa i dalje prosuðuj. Rijeèi perzijskog jezika opet imaju vrlo mali broj slova kao ševed, bud, hest, mist, b((150))d. (Ljetopis, str. 15).

Prvi utisak koji se nameæe nakon èitanja ove Bašeskijine Zabilješke o našem jeziku isti je onaj koji nam ostavlja cijeli njegov hronièarski, gotovo poluvjekovni posao èiji je glavni cilj bio da se otme od zaborava što je moguæe veæi i raznovrsniji dio života Sarajeva. Taj utisak upuæuje na najdublju Bašeskijinu privrženost rodnom gradu i njegovim žiteljima, zanesenost njegovim ljepotama i bezgraniènu ljubav prema svemu onome što èini karakteristiku življenja u njemu. U takvom odnosu, meðutim, nema mnogo mjesta za kritièka sagledavanja i preispitivanja. Odatle èvrsto ali naivno i nauèno neutemeljeno Bašeskijino uvjerenje o bogatstvu i moguænostima bosanskog jezika. U poreðenju sa arapskim i turskim jezikom u Bašeskijinim procjenama bosanski jezik je u znatnom preimuæstvu. Kao dokaz za tu tvrdnju navodi se èetrdeset i pet, uslovno reèeno, sinonima koji u bosanskom jeziku postoje za glagol iæi, prema samo tri takva oblika u arapskom jeziku; za glagol jesti naveo je jedanaest naših izraza, a samo po jedan u turskom i arapskom jeziku. Kada bismo ocjenjivali i filološkim kriterijima mjerili ove Bašeskijine iskaze o jeziku, svakako da bismo im u najmanju ruku mogli odreæi svaku ozbiljniju utemeljenost. Moglo bi se naroèito dovesti u sumnju njegovo dovoljno poznavanje arapskog i turskog jezika. Ali, ono što se nikako ne bi moglo dovesti u pitanje i što je za naš pristup Bašeskijinom djelu bitno, to je njegovo izuzetno poznavanje našeg jezika koje mu je omoguæilo stvaranje tako ubjedljivih i vjernih opisa života koji podsjeæaju na slike otrgnute iz zaborava i fotografskom taènošæu pohranjene za vjeènost. To je mogao da postigne samo izuzetan majstor i poznavalac jezika koji je bogaæen iz najrazlièitijih izvora i brušen istom strpljivošæu kojom su majstori iz tog vremena obavljali najrazlièitije zanatske poslove.

(Institut za istoriju, Sarajevo)
Da li ste ?uli za bošnja?kog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakovi?a?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Aspekt Muminoviæeve kritièke filozofije

Šefket Krciæ

Utopicum kao indikacija krize humanuma

Rasim Muminoviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (II)

Muhsin Rizviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (I)

Muhsin Rizviæ

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prièa o mom komšiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Anonim

Poetsko

Anonim