Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4

Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4
Tragom jedne nizamske prepiske - Bosnjaci

Tragom jedne nizamske prepiske

Autor: Redžep Škrijelj

 

Abstract: Poštanska kartica, osmanlijskog nizama Emina iz Novog Pazara, poslata iz kasarne Davud Paša u Istanbulu na adresu njegovog oca, Graèanin Jakub-age, osnovna je tematika ove kratke studije namijenjene našoj široj javnosti. Ovaj dokumenat pripada skupini specifiène pisane izvorne graðe. Autor znanstvenoj javnosti ovu korespondenciju prezentira sa ciljem da dotakne nekoliko vrlo znaèajnih znanstvenih aspekata: - da ponuðena prepiska otvori put novim, i za sveukupnu etnohistorijsku prošlost sandžaèkih Bošnjaka, znaèajnim znanstvenim disciplinama; - osim faktografski uvjerljive važnosti za historijsku prošlost Bošnjaka Sandžaka, autor èini pionirski doprinos razvoju sandžaèke filatelije, kao jedne u nizu pomoænih historijskih znanosti; - adresiran na osmanlijskom (staroturskom), bosanskom i njemaèkom jeziku, ovaj kuriozitetni dopis je znaèajan i sa aspekta historijskog kontinuiteta bošnjaèkog jezika i latiniènog pisma.

Kljuène rijeèi: Sandžak, Novi Pazar, Kosovski Vilajet, Srbija, Nova Austrija, Istanbul, Jakubaga Graèanin, Emin Graèanin.

 

Uvod

 

Prepiske su oduvijek bile znaèajan i vrlo uvjerljiv historijski izvor. Prema tematskoj kompleksnosti i sadržaju mogu biti raznovrsne. Njihova struktura pruža moguænost svestranijeg pristupa tumaèenju razlièitih vidova relevantnih historijskih podataka, koji u procesima širih znanstvenih istraživanja imaju neprocjenljivu važnost. Dopisne karte, odnosno poštanska otvorena pisma ili dopisnice1, su i u širim znanstvenim okvirima neobièno zanimljiva i dosta rijetka vrsta historijske dokumentacije. Posebno su rijetki, ili je mali broj saèuvanih dopisa koji su napisani na osmanlijskom jeziku, jer oni, kao izvorna nauèna graða mogu poslužiti za rasvjetljavanje brojnih dogaðaja iz prošlosti naših krajeva. Kod ovog vida korespondencije, istraživaè najèešæe pristupa tematskoj klasifikaciji. Najprije se korise oni pismo.jpgfaktografski elementi koji se smatraju korisnim za razjašnjavanje važnih dogaðaja iz vrlo zamagljene i teške prošlosti. Svakako, odreðene prepiske sadrže i èitav niz podataka koji govore o vrlo složenim i dramatiènim društvenim zbivanjima, ali i svekolikoj socijalnoekonomskoj situaciji u postojeæem vremenskom intervalu. Dispozitiv prepiske (dopisnice), koju ovom prigodom nastojimo predstaviti, je dimenzija 138 x 88 mm, napisan grafitnom olovkom, osmanlijskim-neshi pismom na osmanlijskom (turskom) jeziku. Pronaðena je u jednoj u nizu mnogobrojnih privatnih kolekcija u Novom Pazaru. Rijeè je o sentimentalnoj i senzibilnoj ispovijesti turskog nizama Emina, protkanoj neviðenim patriotizmom i nostalgijom. U tako sroèenoj formi, nizam se suprotstavlja nejasnom i nedefinisanom položaju koji mu je odredila namjetnuta historijska sudbina. Ova raritetna pismena ispovijest je ujedno i fantastièna životna hiæaja novopazarlije Emina, sina Jakub-age Graèanina, koga zloslutna i neizvjesna balkanska sudbina i nastale društveno-politièke dubioze nacionalnih i vjerskih podjela, ali i strašna teritorijalna prekrajanja u Sandžaku (1912-1918) zatièu u kasarni Davud Paša u Istanbulu. Dopis ima dvije odštampane poštanske oznake na osmanlijskom jeziku: jednu zelenu elipsoidnu sa motivom Djevojaèke kule (Kiz Kulesi)2, sa faksimilom i epoletama po cijeni od 20 para; još jednu dužu zelenu poštansku epoletu, pravougaonog oblika sa naznakom: Osmanlijska Pošta (Osmanli Postahane). U sredini je nalijepljena crvena poštanska marka sa turom (tugra) sultana Mehmeda Vahidedina VI (4. 7. 1918-1. 11. 1922) i slikom poznatog

Literatura

1. Poštanske karte ili dopisnice se u sistemu poštanske službe Osmanlijske države javljaju 1895. godine. Svesrdnim zalaganjem austro-ugarskog izdavaèa Maksa Fruhtermana (Max Fruchtermann) (1852-1918), iste godine objavljena je prva serija od oko 200 dopisnih kartica koje su ubrzo poèele da stièu veliku popularnost. (Vidjeti: A. Eken, Kartpostallarda Istanbul, Istanbul 1992.)
2. Velelepna graðevina u Mramornom moru, na obali èuvenog Uskudara (Üsküdar) u Istanbulu. Postoji od antièkog perioda i za njenu izgradnju se vezuje bezbroj legendi iz mitologije.
3. (tur. çemberli - s obruèom, stegnut obruèom) Okrugli vizantijski kameni stub na kome je najvjerovatnije nekada bila postavljen bista pobjednika. Nalazi se u blizini Kapali èaršije u Istanbulu i danas je u fazi potpunog renoviranja.
4. Adresa (franc. adresse), mjesto odredišta, prebivališta; oznaka imena, zvanja i stanovanja. Primaocu je napisana dvojezièno: nejasan je naziv ulice (riz uca ili riznica ili nešto sasvim treæe. Ime primaoca, Jakuba, napisano je malim slovom: jakub
5. Uslijed nasilnog mobiliziranja (1915-1918), Bošnjaci su u redovima razlièitih zaraæenih strana i linija fronta uèestvovali u brojnim iscrpljujuæim i krvavim okršajima. Sudjeluju i u borbama za odbranu Beograda, a kao prisilno mobilisani vojnici Kraljevine Srbije u toku Prvog svjetskog rata mnoge smrt zatièe pri "povlaèenju preko Albanije" o èemu svjedoèe kamena uzglavlja vojnih mezarja i srpskih spomen kosturnica. Nekoliko hiljada ðurumlija (odabranih dobrovoljaca) osim na Galiciji, sudjeluje i na ostalim osmanlijskim frontovima. Na ruskom frontu na Galiciji, osmanlijska vojska je naivno svoje snage podredila ciljevima germanskog bloka. U jedinicama osmanlijske armije na Galiciji (1916-1917) i Galipolju na Dardanelima, uèestvovalo je nekoliko hiljada Bošnjaka iz Sandžaka. Mnogo je onih koji su tamo položili svoje živote. Samo u sukobima na Galiciji, Osmanlijska armija je imala gubitak od oko 12 hiljada šehida. (Vidjeti: A. N. Kurat, Türkiye ve Rusya (XVIII yüzyil Sonundan Kurtulus Savasina kadar Türk-Rus iliskileri (1798-1919), Ankara 1966., 579.)
6. Tragajuèi za ovim dopisom saznali smo da su u Novom Pazaru u današnjoj "Sarajevskoj ulici" u naselju Parice živjela tri brata iz porodice Graèanin. Došli su u kuæi kupljenoj Husein-age Nokiæa oko 1943/5. godine. Salihaga je imao sina Adema i kæeri Elmazu, Emiru, Lejlu i Hafku, Mehmedaga je kasnije prešao u naselje Bukreš, a sinovi mu Džeko i Mahmud 1957. godine odlaze u Tursku u naselje Kuèukoj (Küçukköy). Eminaga je živio u kuæi svoje žene, koja je bila iz poznate pazarske obitelji Tabakoviæa. Imao je pet kæeri (Emiru, Atifu, Fatimu, Mihriju i Mevljudu). Naravno, Graèana ima i u naselju Potok. Tamo je živio Šaban-Baco sa sinovima. Osim po sportskim rezultatima, 90-tih godina XX vijeka su se Gracani isticali i kao aktivisti SDA-a i bili nezasluženo proganjani od aktuelnog Miloševiæevog režima. (Pogreškom je u originalnom tekstu ime Jakub, napisano malim slovom j).
7. Na poèetku XX vijeka, Novi Pazar je imao 22 mahale. Vidjeti: Salnâme-i Vilâyet-i Kosova, Üsküp 1318, 691. U tekstu nismo saznali o kojoj je mahali rijeè. Moguæe da se pominje naselje Yigirmis ili Jermiše.
8. Deminutiv od bošnjaèkog naziva babo (tur. baba-otac). Isti naziv za oca je u upotrebi kod Albanaca (babë-babo, otac; ili babi-tatica), Grka (bab); a ponegdje i meðu Srbima u Vojvodini i drugim krajevima. Bošnjaci ovaj termin koriste i za pooèima, svekra, tasta, ali i za starijeg muškarca. U patrijarhalnim porodiènim zajednicama u Sandžaku i kod muslimana na Balkanu, termin babo ili augmentativ bapko je naziv za starješinu obitelji (lat. pater familias).
9. Prema tradiciji i obièajnom pravu, kod muslimana se starijima u znak dužnog poštovanja najprije uzima ruka (lok. "prifati "), a nakon toga prelazi u zagrljaj. Nažalost, ovaj izuzetni ritual visokog i dužnog poštovanja i uvažavanja starijih postepeno išèezava. Djelimièno se održao kod Albanaca. Danas se najviše praktikuje u gradskim porodicama u Skoplju, Prizrenu i Turskoj.
10. Vrijedna papirna novèanica Narodne banke Kraljevine Srbije koja je u opticaj puštena avgusta 1916. godine. U sredini novèanice bio je grb Austro-Ugarske monarhije (K. u K. MILITÄR GENERAL GOUVERNEMENT IN SERBIEN. KREISKOMANDO) ispod koga je bilo ime mjesta njenog peèaæenja. Izdavane su i u Novom Pazaru, a boja peèata je bila ljubièasta. (Vidi V. Mihajloviæ, D. Gloginjac, Katalog novca Srbije i Crne Gore 1868-1918, Beograd 1973, 38-40.)
11. Poklon se odnosi na 06. jul 1918. godine. Rijeè je o 27. danu (Leyle-i Kadr), odnosno noæi Božijeg otkrovenja i uslišenja želja, jednoj od najodabranijih i najdragocjenijih noæi u toku muslimanskog mjeseca Ramazana.
12. Kasarna Davud Paša (Davutpasa Kislasi) je formirana 1831-1831, u vrijeme vladavine sultana Mahmuda II (1808-1839). Poznata je još od XV stoljeæa i bila je locirana u istoimenoj ravnici u blizini Topkapi saraja na starom putu za Jedrene. Poznata je kao istoimeni vojnièki logor (Davudpasa Ordugâhi) za uvježbavanje konjice. Povodom "džumanskih selamluka", ispred kasarne je postrojena konjica otpremala sultana na džumanski namaz. U toku balkanskih ratova bila je napuštena i ustupljena kao boravište odsvukud prispjelih muhadžira. Poslije I svjetskog rata, oko 1920. godine kasarna je ukinuta i na njenom mjestu privremeno uspostavljena vojna bolnica. (Vidi: R. Ekrem Koçu, Davutpasa Sarayi, Hayat Tarih Mecmuasi, Mayis 1970., 30-34.)
13. Ako su Graèani, hercegovaèki muhadžiri, onda se iz ove informacije može zakljuèiti da su meðu bošnjaèkim muhadžirima u Preševu (Bošnjaèka mahala) imali brojne rodbinske i prijateljske odnose.

 

Bošnjaèka rijeè br.1.
Da li ste ?uli za bošnja?kog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakovi?a?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Aspekt Muminoviæeve kritièke filozofije

Šefket Krciæ

Utopicum kao indikacija krize humanuma

Rasim Muminoviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (II)

Muhsin Rizviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (I)

Muhsin Rizviæ

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prièa o mom komšiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Anonim

Poetsko

Anonim