Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4

Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4
Bošnjaèki Mazgit - Bosnjaci

Bošnjaèki Mazgit

Autor: Redžep Škrijelj

 

Abstract: Protjerivanje i egzodus Bošnjaka Nikšiæa, njihovo dramatièno raseljivanje po preostalom prostoru Berlinskim kongresom (1878) okrnjene Osmanlijske Imperije, tema je originalne znanstvene studije saèinjene na osnovu raspoloživih osmanlijskih i balkanskih historijskih izvora. Rad je saèinjen na osnovu empirijskog istraživanja osmanlijskih i drugih izvora i kazivanja mještana. Bošnjaci Nikšiæa ili "Nikšiæki Turci", kako su ih njihovi crnogorski izgonitelji obièno nazivali, su poslije dvomjeseènih borbi i predaje grada Crnogorcima (1877), sa svojim porodicama krenuli na dug i neizvjestan muhadžirski put, koji ih je odvodio u razlièite pravce. Jedan od brojnih, patnjama i mukom utabanih puteva, vodio je u pravcu Kosova, u Mazgit, na predivnu "svetu zemlju osmanlijsku" na ravnom Kosovom Polju, na predio koji je najviše slièio njihovom zavièaju - napuštenom Nikšiæu, kojeg su morali ustupiti novom osvajaèu. Tijekom burnih historijskih prelamanja Mazgit je ostao prepoznatljiv kao jedna u nizu velikih bošnjaèkih muhadžirskih oaza. Privikavanje i opstajanje nikšiækih Bošnjaka u Mazgitu teklo je sporo i otežano. Danas je na Mazgitu Bošnjaka sve manje, a razloga za to nebrojeno mnogo!

Kljuène rijeèi: Bošnjaèki Mazgit, Nikšiæ, nikšiæki Bošnjaci, Kolašin, Kosovo, Novopazarski Sandžak, muhadžiri...

 

1. Osnivanje bošnjaèkog Mazgita

"Nijesu pametni ni oni što su otišli, ni ovi što su ostali. Karabak tamo, Karabak ovamo" (Husein Bašiæ, CrnoTurci). Muhadžirski talas, koji je poslije 1878. godine zahvatio bošnjaèki etnièki prostor, donio je niz dramatiènih promjena, koje su najžešæe osjetili Bošnjaci iz razlièitih dijelova Bosne i Hercegovine (Nevesinje, Gacko, Korjeniæ, Dabarsko Polje, Dživar Trebinjski), Crne Gore (Nikšiæ i Kolašin)1 i nekih dijelova Novopazarskog Sandžaka. Poslije zauzimanja Nikšiæa, bošnjaèko stanovništvo se raselilo prema Bosni, Albaniji, Kosovu, Makedoniji i Anadoliji (2). Egzodus Nikšiæana Bošnjaka (3) uvijek je tema par exellence u znanstvenim studijama i književnom stvaralaštvu. Dugo se ništa nije znalo o sudbini brojnih porodica hercegovaèkih muhadžira. Nikšiæani se, pak, pominju u razlièitim djelima naše književnosti (4), na primjer u hiæaji Junak ili hajduk našeg uglednog književnika Muhameda Abdagiæa: "Napustismo Ni'šiæ, a da ne izmetnusmo ni jedne, a tri mjeseca opkoljeni, i sve smo odoljevali bez ièije pomoæi, Turci se savili oko svoje stražnjice i svog hala, jer hi Moskov bješe dotjerao do pred vrata Stambola... I nudio nam je car najbolju zemlju u carstvu. Vi ste bili junaci, veli, èuveno je vaše, pa ste zaslužili da vam se da da sami izaberite mjesto u carevini. Pa se vratih i rekoh šta je car reko, Hadžimaniæ Duro bijaše tada najstariji, od sto jedan vala, Babiæ Jašar, veæ bio poginuo, smaèe ga mlado Crnogorèe u boju, sal Duro, i Avdo Ljuca, junak pod sijedom bradom do pojasa, a oni drugi svi u boju, Duro onda veli neæemo vala nigdje sem na Kosovu, tu da pobodemo kolac i tu na ravnom Kosovu ko što bijaše ravan Nikšiæ, onakav isti grad da namjestimo, e da bi dovu tu èinili caru, i podvorenje, što nam doðe na Kosovo i otvori vrata pravoj vjeri, odatle da ponekad svratimo i u Nikšiæ da nas želja mine... Ali paša ne dade, veli: Vala ako vi taj kolac pobodete na Kosovu, pobodite ga u moju g....u. Te najzad u Mazgit... A ja ostah ovdje u Glogoviku, da sam još bliži Nikšiæu, e svud li smo se rasturili po carevini, a niko ti ne voli muhadžera i ne primièi se muhadžeru, a djecu plaše sa njima, bježite, djeco, eto muhadžera'' (5). Selo Mazgit (6), Mazgit Bošnjaèki, Novi Nikšiæ, Donji Mazgit ili prema osmanskim oficijelnim spisima, Mazgit-i Hamidije (7), je selo zbijenog tipa, nastalo na brežuljku Mazgit (8) dolaskom bošnjaèkih muhadžira iz Nikšiæa (9), a kasnije i bošnjaèkih muhadžira iz Kolašina i drugih zauzetih hercegovaèkih oblasti, ali i dijelova Novopazarskog Sandžaka, koji su poslije 1878. pripali novoj i nezavisnoj kneževini Crnoj Gori. Postoji uvjerenje da ime sela dolazi od naziva istoimene visoravni na kojoj je izniklo selo koje su uz dozvolu osmanliskih vlasti (Muhadžirske komisije) formirali muhadžiri iz Bosne i nekadašnjeg šireg regiona Novopazarskog sandžaka izmeðu 1877. I 1912. godine.

Mazgit se nalazi izmeðu Globoderice i uzvišenja Gazi Mestan. Bez obzira što leži na goloj visoravni, selo Mazgit mnogi ubrajaju u najljepša sela na Kosovu. U neposrednom dodiru sa njim je Brnjièka rijeka u koju se ulijeva potoèiæ Gladna voda, a zatim se ponovno odvajaju u dva tijeka od kojih jedan protièe preko Mazgit Polja i pored Muratovog turbeta (10), pa preko Globoderiè kog blata utijeèe u rijeku Sitnicu, lijevu pritoku Laba (11). Lijepom izgledu sela uveliko su doprinijeli bošnjaèki muhadžiri, koji su zahvaljujuæi izobilju vode uzgojili dosta drveæa i pod sjenkom tih improviziranih šumaraka nalazili utoèište za vrijeme velikih ljetnih žega. Meðu mnogobrojnim toponimima u selu je i uzvišenje Piperski Brijeg, kome su muhadžiri iz Nikšiæa i Kolašina nadjenuli ime po nekom Piperu Seferu (12). Muhadžiri su svoje kuæe podizali na potezu Jalije (tur. obala)13. Prema navodima ondašnjih suvremenika, na bošnjaèkim posijelima u Mazgitu èesto su se mogle èuti bosanske kraješnice koje su uz gusle izvodili lokalni guslari (14). Prije dolaska u Mazgit, nikšiæki Bošnjaci su se nakon teškog "ispraæaja" ili još bolnijeg izgona iz zavièajnog Nikšiæa, kroz nepunu godinu razmještali ka Podgorici, Skadru, Tirani, Lješu, Ðakovici, Peæi, Rožaju, da bi najzad preko Novog Pazara parcijalno pristizali u Kosovo, Makedoniju (Hasanegovo i Berovo) i unutrašnjost Osmanlijske Imperije (15). Njihovo nastanjivanje na Kosovu pominje I Martin Ðurðeviæ: "... kao najveæi zulumæari i nemirnjaci bijahu svi Nikšiæani i Korijeniæi iz cijele Hercegovine u Tursku sa obiteljima i pod jakom prijetnjom prebaèeni i protjerani preko granice. Ovi se prognanici naselišena Kosovom polju i u Albaniji". (16) Muhadžirsko naselje Mazgit je niklo na èifliku Prištineli Arifage (17), koji su vilajetske vlasti otkuplile radi smještaja protjeranih i neopskrbljenih Nikšiæana. Za "ozemljavanje Bošnjaka" velika zasluga pripada sultanu Abdulhamidu II (1876-1909), po kome je ovo naselje bošnjaèkih muhadžira u historiskim i drugim izvorima poznato i kao Mazgiti Hamidije (Hamidov Mazgit).18

 

Dokument o muhadžirskim lutanjima nikšiækih Bošnjaka

 

 

2. Muhadžirsko i ostalo stanovništvo Bošnjaèkog Mazgita

 

Mazgit je jedno od brojnih mjesta na Kosovu koja su nastala doseljavanjem muslimanskog muhadžirskog stanovništva iz razlièitih oblasti nekadašnje osmanlijske države. Najveæim dijelom su muhadžiri pristizali sa Sjevernog Kavkaza -

Literatura

1) Nikšiæ su Crnogorske jedinice zauzele 28. avgusta 1877. godine, a Kolašin 04. oktobra 1877. godine. Odluka Berlinskog kongresa (13 jun-13 jul 1878) o stvaranju nezavisne Crne Gore, ruši i zadnju nadu Bošnjaka da se vrate na svoja zauzeta ognjišta. (Vidjeti: Patar Šobajiæ, Nikšiæ/Onogošt, Beograd 1938, 72; Hamid Hadžibegiæ, Opsada Nikšiæa 1877. godine prema izveštaju nikšiækog naiba, Istorijski zapisi, br. 1-3, Cetinje 1949, 49-66; Novak Ražnjatoviæ, Crna Gora i Berlinski kongres, Cetinje 1979., 108-121.)

2) Zvanièni podaci državnog arhiva Crne Gore govore da su prema Albaniji otišle 283 bošnjaèke porodice DACG, MUD, f, III, april 1879.
3) O nikšiækim Bošnjacima na Kosovu vidjeti: Redžep Škrijelj, Enklave bošnjaèkih muhadžira na Kosovu, Tutinski zbornik, 2, Tutin 2001; isti: Muhadžiri Nikšiæa u Makedoniji, Almanah, 21-22, Podgorica 2003; Redžep Škrijelj, Muhadžirskata kriza i nasluvanjeto na Bošnjacite vo Makedonija (1875-1901), Bigos, Skopje 2006;
4) Vidjeti: Husein Bašiæ, Crnoturci, Novi Pazar 1996.
5) Prièu je autor napisao u Novom Pazaru prema autentiènom kazivanju Osman-age Nikšiæa, koja nije ništa drugo, do evociranje uspomena i sjeæanja na njegovu mladost i viteštvo poèinjeno u Nikšiæu, kada je stizao dijeliti megdan sa najèuvenijim ondašnjim junacima. (Vidjeti: Muhamed Abdagiæ, Junak ili hajduk?, Almanah, br. 29-30, Podgorica 2005, 310; takoðer vidjeti: Alija Džogoviæ, Abdagiæev epski junak i pripovjedaè Vejsil, Almanah br. 3-4, Podgorica 1998, 203-210.
6) Nalazi se na izlazu iz Prištine, neposredno pored puta za industrijski gradiæ Obiliæ (jugozapadno-1,5 km), blizu poznatog turbeta Sultana Murata I (1362-1389). Nalazi se zapadno od puta Priština-Vuèitrn. U Srbiji i na Kosovu postojalo je nekoliko sela sa ovim imenom. Selo Mazgit u dolini Ibra ispod Kopaonika pominje R. M. Iliæ. (vidjeti: Radomir M. Iliæ, Ibar, Srpski Etnografski Zbornik, knj. 6 (Naselja Srpskih Zemalja, knj. III), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd 1905, 596.)
7) Postojao je i Mazgit-i Azizije koji je formiran u vrijeme sultana Abdulaziza (1861-1876). Nastao je nakon što je atar pomenutog sela otkupljen od vlasti radi smještaja

Bošnjaèka rijeè br.2., [Novi Pazar] 2006, str. 27-32
Da li ste ?uli za bošnja?kog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakovi?a?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Aspekt Muminoviæeve kritièke filozofije

Šefket Krciæ

Utopicum kao indikacija krize humanuma

Rasim Muminoviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (II)

Muhsin Rizviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (I)

Muhsin Rizviæ

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prièa o mom komšiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Anonim

Poetsko

Anonim