Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4

Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4
Paše i begovi Bihora - Bosnjaci

Paše i begovi Bihora

Autor: Hakija Avdiæ

 

Pojava paša i begova vezana je za dolazak Turaka na prostorima Bihora i drugih podruèja na kojima je bilo doseljavanje Muslimana. Odmah po završetku kosovske bitke 1389. godine, i nakon pada srpskih zemalja pod tursku upravu, Ilirska je zavela svoju vojnu i civilnu vlast u tim potèinjenim zemljama. Ona je, prvo, izvršila teritorijalnu i administrativnu podjelu zaposjednutih zemalja, da bi zatim uspostavila administrativnu i sudsku vlast na zaposjednutim prostorima. Ona je to uradila u cilju lakšeg sprovodenja svoje vlasti. Podruèje Bihora je tada proglašeno Bihorska oblast, koja je pripojena Kosovskom vilajetu, a zajedno sa njim stavljena je u okviru Makedonskog, odnosno Skopskog krajišta, kao najvišeg vojnog i administrativnog centralnog upravljanja na do tada osvojenim podruèjima. Koliko je poznato iz turskih popisa, teritorija Bihora je uspostavljena kao zasebna teritorijalno-administrativna i sudsko-upravna jedinica (MVA. Mdile defteri br. 544).
Nije poznato kada je taèno izvršena prva teritorijalno-administrativna podjela osvojenih zemalja, ali je sigurno da je to moglo biti prije prvog popisa, a odmah po osvajanju i zaposijedanju. Sjedište bihorske oblasti bilo je u Akovu, odnosno u Bihoru na Limu, današnjem Bijelom Polju. Ilirci su odmah po osvajanju srpskih zemalja zaposjeli sva strategijski važna mjesta i saobraæajnice na tim prostorima, što su uèinili i sa Bihorom. U to vrijeme u kasabi Bihor na Limu (kasnije Akovo), postojao je i grad (utvrðenje) koje je imalo isto ime. Taj grad je, po strategijskoj važnosti, uporeðivan sa Prizrenom. On je bio centralno mjesto na putnom pravcu Novi Pazar - Sjenica - Akovo - Brskovo i dalje je vodio prema primorskim mjestima sa kojima se trgovalo.

Prvo zaposijedanje strategijski važnih gradova (utvrðenja) i komunikacija na tim pravcima, Turska je izvršila na taj naèin što je dotadašnje posade u tim gradovima raspustila, a na mjesto njih, uspostavila svoje posade sa odreðenim brojem vojnika. Broj njenih vojnika je zavisio od strategijskog položaja pojedinih gradova. One manje važne gradove je ostavljala sa manjim brojem vojnika, a bilo je i takvih gradova u kojima je potpuno raspuštana posada. U Bihoru se u dokumentima pominje prva posada od 21 mustafeza, dizdar Kasem, æehaja, tobdžija i imam mjesne džamije. Taj podatak je preuzet od Milisava V. Lulovca iz njegove knjige "Bihor i Korita" (str. 18.), a potièe iz 1530. godine, što nije iskljuèeno da je taj broj turskih vojnika na poèetku bio i veæi. Na taj naèin je uspostavljena prvo vojna, a zatim i civilna vlast. U nekim mjestima je civilna vlast ostavljana u zateèenom stanju ukoliko su se držali vazalnih odnosa prema Turcima. U suprotnom sluèaju je bila uspostavljena i administrativna i sudsko-upravna vlast. Sve je to uslovljavalo dolazak turskih, odnosno muslimanskih rukovodeæih ljudi, koji su postavljani na odreðenim funkcijama radi sprovodenja vlasti. Proglašenjem Bihora kao teritorijalne i administrativne oblasti, što znaèi da je pored vojne bila uspostavljena i civilna vlast. Sve je to zahtjevalo dovoðenje ne baš malog broja turskih i muslimanskih funkcionera i njihovih posluga u vršenju potrebnih poslova kako u vojnim tako i u civilnim ustanovama. To je, praktièno, bilo i prvo doseljavanje Muslimana na bihorskim prostorima, a i na ostalim. Svakako da su izvjesni ljudi od vlasti prvo došli u Akovu, a ubrzo i na seoskim podruèjima, koja su bila ustupljena kao timari.

Do sada nije pronaðen pisani trag, koji bi dokumentarno ukazao na prvo doseljavanje Muslimana na bihorskim prostorima. U turskim dokumentima, koji su nam pristupaèni, oblast Bihor se pominje krajem XV vijeka i u prvoj polovini XVI vijeka, što znaèi da je turska vlast u to vrijeme veæ bila uspostavljena. To potvrðuju i popisi iz 1487/8, 1488/9, 1489/90 i 1490/91, godine, kada se u Bihoru kretao broj kuæa od 1643 do 1432, a udovièkih 108 - 116 kuæa (Baskvalel arsen No 92 - Defter prizrenskog sandžaka iz tridesetih godina XVI vijeka). Koliko je do sada poznato grad Bihor se po prvi put spominje 1450. godine u jednom dubrovaèkom trgovinskom dokumentu (DA Serija Lamenta, Srpski rodoslovi i letopisi, Beograd 1927, srt. 238.), a u jednom izveštaju iz 1455. godine, navodi se da su Turci zaposjeli Prizren i Bihor u isto vrijeme (Ljuba Stojanoviæ, Stari srpski rodoslovi i letopisi, Beograd 1927, str. 238). To ni u kom sluèaju ne bi trebalo da znaèi da su ova dva grada zaposjednuta te godine. Važnost grada Bihora u to vrijeme može se predpostaviti samim tim što se vezuje za Prizren, pa je otuda i veæa tvrdnja da je u tom mjestu bila uspostavljena turska vlast i da je u njemu veæ bilo Muslimana doseljenih i prije ovog izveštaja. To potvrðuju i podaci popisa iz 1485. godine, kada je neki Bihorac Husein tada držao timar u kadiliku Blagaj (Belgeler Turktarih kurumu Cilt l, save l, Ankara 1964.), što je dokaz da je veæ tada bilo limarija po Bihoru i van njega. I podatak iz jednog turskog deftera iz 30-tih godina XVI vijeka u kome se navodi da je u tvrðavi Bihoru u spisku onih mustafeza (posade) koji su imali timare, upisan je Kasem, dizdar posade, koji je držao sela Zaton, Dobrodole i još tri èifluka, dok je dva druga timara uživao njegov æehaja (Ljubo Stojanoviæ, nav. djelo, str. 238), polvrðuje da je u Bihoru veæ tada bilo doseljenih Muslimana, koji su bili na položajima i koji su imali svoje timare.

Prema tim podacima izloženim u defteru iz 30-tih godina XVI vijeka, stoji da su posadu grada Bihora èinili: dizdar, æehaja, tobdžija, i 21 mustafeza, te imam mjesne džamije. Tridesetak godina kasnije, u ovom gradu je bilo 226 vojnika sa 4 topa i više drugog oružja (Žarko Šæepanoviæ, nav. djelo, str. 95). U vrijeme od 1454. do 1561. godine, u èitavom Prizrenskom sndžaku, postojale su samo dvije tvrðave sa posadama, i to Prizren i Bihor, dok su druge bile bez posada. Na karauli kod Bioèe i na Brzavi bilo je po jedno odjeljenje vojnika, koji su èuvali položaje od upada crnogorskih plemena na tim pravcima. Po potrebi na tim karaulama je pojaèavan broj vojnika iz Akova.


PAŠE BIHORA

Dolaskom prvih turskih vojnika i uspostavom vojne i civlne vlasti u Bihoru se spominju tri paše: Sahil-paša, Hajdar-paša i Mehmed

Da li ste ?uli za bošnja?kog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakovi?a?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Aspekt Muminoviæeve kritièke filozofije

Šefket Krciæ

Utopicum kao indikacija krize humanuma

Rasim Muminoviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (II)

Muhsin Rizviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (I)

Muhsin Rizviæ

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prièa o mom komšiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Anonim

Poetsko

Anonim