San i java Huseina Bašića

Autor: Faruk Dizdareviæ

Književni opus Huseina Bašića (poezija, novelistika, romani, literarna publicistika, istraživački i antologičarski rad na sakupljanju i vrednovanju bošnjačkog lirskog i epskog stvaralaštva u
Crnoj Gori i Srbiji, sabran u preko trideset naslova) imponuje bogatstvom i žanrovskom raznovrsnošću, ali i suštinskim zaokupljanjem osnovnom temom vlastitog književnog izraza, odnosno ukupnom sudbinom bošnjačkog naciona na prelomnim doga|ajima u uzavrelom i uvijek turbulentnom Balkanu. Bašić je pisac dramatičnog rasturanja bošnjačkog porodičnog gnijezda uslovljenog plimom novog vremena I smjenom civilizacija. Odabrane teme sadržane u njegovim djelima predstavljaju iscrpnu hroniku toga vremena, hroniku sagledanu kroz sudbinu pojedinca i njegovog života. U središtu je, znači, čovjek, pojedinac koga je književnost uzela iz svakodnevnog bitisanja i pretvorila ga u junaka ili, kome je prihvatljivije, u kontra-heroja. Bašićev čovjek je onaj kome je ista sudbina - na svakoj tački zemljine kugle, u bilo kojem prostoru, u bilo kom dobu, označenog možda različitim imenima, vi|enog svakodnevnim pogledima,

HUSEIN BAŠIĆ je rođen 1938. godine u Plavu.
Piše poeziju i prozu. Bavi se istraživanjem,
proučavanjem i prezentacijom književnosti
Bošnjaka. Pokretač je i prvi urednik časopisa
ALMANAH, čiji je cilj zaštita, istraživanje i izučavanje
kulturno-historijske baštine. Njegov roman Tuđe
gnijezdo je u programu lektire za srednje škole, kao
i u programima studija književnosti u Federaciji BIH.
U više od tri decenije svog stvaralačkog rada
Bašić je objavio niz stihozbirki, nekoliko pripovjedač
kih zbirki i romana. Uporedo s radom na poeziji i
prozi Husein Bašic pokazuje živo zanimanje za
bošnjačko narodno stvaralaštvo, o čemu svjedoče
njegovi izbori iz usmene poezije Bošnjaka ovoga
podneblja.
smještenog u mnoštvu predjela, ali sa istim teretom, istom sudbinom. On o njemu pripovijeda
jednostavnim jezikom, manirom umješnog naratora, koji brojne radnje dočarava kao da je bio
njihov neposredni sudionik. Opisujući određene događaje, historijske periode i ličnosti da bi ih
sačuvao od zaborava, Bašić je namijenio sebi ulogu prenosioca, posrednika između ljudi i
vremena, znači kazivača koji ih uvjerljivo oživljava i podsjeća svoje bližnje (a to su, svakako, i njegovi čitaoci) na prošla vremena. On hodočasti u prošlost da bi nas prenuo danas, opomenuo
za sjutra i pokrenuo iz teške uspavanosti.
Na razmeđi između života I priče nastao je ciklus Bašićevih romana ZAMJENE. Oni nijesu
samo život, i nijesu samo priča. To kapitalno djelo kulturne baštine čitavog bošnjačkog naroda,
pa i epohe, su knjige koje čuvaju istinu o prostoru na kojem živimo. To je jedan snažan prodor u prošlost, literarna priređivanja sjećanja; urezivanje po onome što je već bilo sadržano u pamćenju. Toposi ovakve proze su na sve strane svijeta, pri čemu je svaka tačka neki "daleki
svetionik", a svaki čovjek jedan neotkriveni kosmos. Zla sudbina koja je zadesila Bošnjake u vrijeme definitivnog urušavanja Turskog Carstva krajem 19. i početkom 20. Vijeka ponovila se još jedanput, 90-tih godina prošlog stoljeća, onda kada se raspalo drugo carstvo - Jugoslavija. Tako Bašić ujedno priča o dalekoj i bliskoj prošlosti: on ujedno, pripovijeda o propasti dvije velike države i o jednom narodu koji je osuđen da kroz sve to, kao kroz pakao, prođe.
Bašić je svoje najvažnije romane svrstao u dvije cjeline: ZAMJENE I KRIVICE. Da krupna
kompoziciona forma, kakva je romansijerska saga ZAMJENE (Tuđe gnijezdo, Kapija bez klju-
ča, Kosti i vrane, Pusto tursko, Bijeli Azijati) nije bila izvorno zamišljena u tako ambicioznom
obliku i obuhvaćena jedinstvenom idejom, svjedoči objavljivanje prvog toma ovoga ciklusa,
romana TUĐE GNIJEZDO daleke 1980. godine, a tek 2000-te godine objavljenom dopunom od
četirti nova romana koji sobom čine neodvojivu i kao u jednom dahu stvorenu petotomnu cjelinu.
Isto se dogodilo i u slučaju KRIVICA I, II, III (Bauk, Krčma mraka, Pusta vrata), takođe skupa
romana, čija su prva dva dijela objavljena 1986. godine, a znatno kasnije dodat treći tom. Zanimljivo je istaći da svaki od pojedinačnih romana Bašićevih, ovako složenih romansijerskih
nizova, mogu se čitati zasebno, kao u sebi završene i samodovoljne cjeline. Dakle, ma u
kom periodu vlastitog stvaralaštva Bašić može, stiče se utisak, da nastavi tamo gdj je prije
deset ili petnaest godina stavio tačku, što naravno nije lako postići.
Kad se pažljivo iščita opus od deset Bašićevih romana, čitalac ostaje zadivljen bogatstvom
autorove naracije, mnoštvom živopisnih likova i sudbina, a iznad svega literarno snažno
izraženom kolektivnom dramom bošnjačkog naroda koji je, tragom vlastitog historijskog udesa,
morao primati na sebe I stvarne i izmišljene krivice, a sve u stalnom strahu od surovo egzekutiranih ili često pripremanih i zlokobno najavljivanih mogućnosti etničkog čišćenja i trajnog nestanka sa vlastitog vjekovnog ognjišta. U vrijeme predaha između rada na pojedinim romansijerskim cjelinama, a najvjerovatnije uz rad na romanima i poeziji koju je kontinuirano objavljivao, više u ranijim nego u poznijim godinama svoga stvaralaštva, Bašić je bilježio i vrijedno sakupljao bošnjačko usmeno lirsko i epsko stvaralaštvo i postepeno ga oblikovao
u antologijske cjeline bez kojih je danas nezamisliv svaki pokušaj proučavanja i identifikovanja
ukupne prirode bošnjačkog usmenog književnog nasljeđa na našem tlu.
Ovaj dio njegovog angažmana višestruko je značajan. Naglasićemo samo neke od tih strana:
da se afirmiše i na jedan konkretan način potvrdi teza o jedinstvenoj kulturnoj baštini svijeta,
da se u serioznom antologijskom izboru ponudi čitaocima raskošno biserje izvornog književnog
blaga jednog naroda, da se prevaziđe zanemarivanje i marginalizovanje kulturne baštine
bošnjačkog naroda. Iako vjekovima prisutno na ovim prostorima, a zatim i u raznim antologijama i zbornicima, bošnjačkom usmenom blagu uskraćivano je priznanje specifičnog kulturnog i nacionalnog identiteta, odnosno ono kao takvo nije dobilo puno zasluženo priznanje.
To četvoroknjižje Huseina Bašića čine:

ANTOLOGIJA USMENE
LIRIKE BOŠNJAKA IZ CRNE
GORE I SRBIJE;
ANTOLOGIJA USMENE EPIKE BOŠNJAKA IZ CRNE GORE I SRBIJE;
ANTOLOGIJA USMENE PROZE BOŠNJAKA IZ CRNE GORE I SRBIJE i
HRESTOMATIJA 0 USMENOJ KNJIŽEVNOSTI BOŠNJAKA IZ CRNE GORE I SRBIJE.

Po koncepciji i sadržini, ove knjige predstavljaju vrhunac Bašićevog bavljenja usmenoknjiževnim stvaralaštvom iz njegovog dosadašnjeg sakupljačkog i antologičarskog rada.
Bašićeve knjige, nastale u naponu piščeve pune stvaralačke zrelosti, bez obzira na tragičnost historijskog trenutka za jedan narod, bošnjački, uklon su sentimentalnog odnosa i idealiziranja
i ne zapadaju u patetiku I nekritičan odnos, mada se pisac stavlja na stranu žrtve. A to je, najzad, najšira humanistička i svevremenska pozicija, s koje se ne može zapasti u simplificirano
tumačenje čovjeka i svijeta i svesti njegov odnos na šemu crno-bijelo i kontrastnog odnosa
zla i dobra. Bez obzira na činjenicu da je o Bašićevom djelu, do sada, objavljeno više prikaza i kritičkoesejističkih pokušaja njegovog prosuđivanja, da je za svoje stvaralaštvo dobio više značajnih književnih nagrada - slobodno se može reći da, adekvatno svome značaju, ovo djelo ni izdaleka nije na pravi način procijenjeno, te ono traži dalje adekvatno analiziranje i vrednovanje

Da li ste èuli za bošnjaèkog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakoviæa?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prica o mom komsiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Ćilimarstvo u sjeničkom kraju

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Muhamed Filipovic

Poetsko „Kolo prijatelja“

Anonim

Slovo o bogomilima Sandžaka

Redžep Škrijelj

Rožaje u KÂMÛSU'L-AL'ÂM-u Šemsettina Samija

Redžep Škrijelj

Zlatan Čolaković ( Zagreb,13. II 1955- Boston 20.XII 2008)

Šerbo Rastoder

Bosanska crkva: Novo tumačenje

Muhedin Fijuljanin