Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4

Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4
Muslimani iz Crne Gore u Albaniji - Bosnjaci

Muslimani iz Crne Gore u Albaniji

Autor: Mustafa Memiæ

 

Za stanovništvo od Prokletija prema Skadarskom jezeru, koje je veæim dijelom predmet ovog posmatranja, poznato je da se razvijalo kao brdsko i u uslovima plemenske organizacije, u kojima je stoèarska proizvodnja bila primarna, te da je ono, kao takvo, bilo veoma pokretljivo. Za ove krajeve je karakteristièno da su pokreti stanovništva dugo vremena bili pretežno jednosmerni: iz pravca crnogorskih brda i skadarske malesije prema plavsko-gusinjskoj oblasti, Limskoj dolini i Rožaju i iz pravca Skadra i njegove okoline prema Podgorici, Zetskoj ravnici i Nikšiæu, a takoðe i prema Baru. Kretanja u suprotnom smjeru - prema Skadru, najprije su zapažena krajem XVII vijeka iz Boke Kotorske, prvenstveno iz Herceg Novog i Risna i krajem XIX vijeka iz Nikšiæa, Spuža, Žabljaka, Zete i Podgorice, a tokom druge decenije XIX vijeka iz plavsko-gusinjske oblasti, takoðe prema Skadru. Pokret muslimanskog stanovništva, slovenskog entiteta iz Herceg Novog, javio se 1687. godine, nakon zauzimanja Herceg Novog od strane Mleèana. Tada je u Novom bilo oko 3200 muslimanskog stanovništva, od kojih su 700 spadali u kategoriju sposobnih za borbu, dok su 2500 èinili žene, djeca i starci.[1] U Novom, Risnu, Bijeloj, Baošiæima, Ðenoviæima, Sutorini i u 13 drugih naselja bilo je 229 muslimanskih bratstava i porodica.[2] Od njih su 20 bratstava i porodica naselili se u tada novoizgraðeni Nikšiæ, jedan broj u Klobuk i druga susjedna hercegovaèka mjesta, dok ih je veæina iskoristila ratni sporazum sa Mleèanima o "èasnoj predaji" i specijalnim brodom pošla prema Baru i Ulcinju, a odatle za Skadar.[3] Ne raspolažemo istorijskim izvorom koliko ih je stvarno otputovalo brodom, ali se istièe da ih je veæina pošla ovim pravcem. Prema tome tada je za Skadar pošlo više od 110 muslimanskih bratstava i porodica, odnosno više od 1600 stanovnika. Pošto su poimenièno poznata sva muslimanska bratstva i porodice koji su onda živjeli u Novom Risnu i drugim mjestima Boke, to nije teško utvrditi da su to velikom veæinom bili Srbi koji su primili islam.[4] Pripadnici albanske narodnosti bili su pretežno u vojnim jedinicama, kao plaæena osmanska vojska. Istièe se da su pustili Mleèane na položajima koje su držali jep za nekoliko mjeseci nisu bili dobili plate, a Mleèani su im obeæali i dali odreðena novèana sredstva.[5] Nema sumnje da je muslimansko stanovništvo koje se preselilo u Skadar iz Novog bilo srpskog porijekla. Od bratstava koja su onda živjela od Herceg Novog do Skadra i njegovoj okolini i danas se nalaze: Begoviæi, Hadžagiæi, Hadžialijagiæi, Muminoviæi, Alijagiæi, Bašiæi, Baše, Kapidžiæi i drugi. Preko Skadra u Rožaj su stigle porodice

Literatura

1. Tomo K. Popoviæ, Herceg-Novi, Istorijske bilješke, knj. prva, 1382-1797, Orjena, Herceg-Novi, 1924, 95;

2. Hivzija Hasandediæ, Spomenici islamske kulture u Herceg-Novom i okolini, "Takvim" 1407/8-1987, Sarajevo, 1987, 152, 153; - Hrvatski arhiv Dubrovnik, C, 2-Za, C 2-4, C-61 a, Acta turcarum Arhiva Hercegovine 11503, 11504;

3. Tomo K. Popoviæ, Herceg-Novi, cit. djelo, 94;

4. Porodice i bratstva koja su živjela u Boki Kotorskoj do 1687 (muslimanska): Abaze, Abdulahoviæi, Abduloviæi, Agbabiæi, Agiæi, Ahmetagiæi, Ahmetæehajiæi, Alagiæi, Alajbegoviæi, Aleèkoviæi, Aliæi, Alidžani, Alijagiæi, Alvahodžiæi, Amidžoæi, Arikali, Arslanagiæi, Avdibegoviæi, Babe, Babahmetoviæi, Baboviæi, Bajramoviæi, Bakaèe (Baièe), Balaoviæi, Baliæi, Barašnoviæi, Bardonjiæi, Baše, Bašiæi, Beæiragiæi, Beæiroviæi, Begzadiæi, Behiloviæi, Beniæi, Bešoviæi, Bijediæi, Bijegiæi, Bijeliæi, Bilajdanoviæi, Bulamuževiæi, Bjelajiæi, Bubiæi, Bulagdžiæi, Busuldžiæi, Bušièiæi. Svijetiæi,

Da li ste ?uli za bošnja?kog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakovi?a?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Aspekt Muminoviæeve kritièke filozofije

Šefket Krciæ

Utopicum kao indikacija krize humanuma

Rasim Muminoviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (II)

Muhsin Rizviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (I)

Muhsin Rizviæ

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prièa o mom komšiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Anonim

Poetsko

Anonim