Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4

Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4
Derviš Ahmed Gurbi baba - Bosnjaci

Derviš Ahmed Gurbi baba

Autor: Redžep Škrijelj

 

Na listi naših starih divanskih pjesnika osmanlijskog perioda, posebno mjesto zauzima veliki šahir (tur. pjesnik) Derviš Ahmed Gurbi. Istraživanja velikog broja osmanologa svjedoèe da je rijeè o književniku iz XVIII vijeka (XII po Hidžri), koji je poznat po svom pjesnièkom imenu Gurbi ili Derviš Ahmed ili šejh Ahmed El-Gurbi Baba rodom iz Novog Pazara. Precizniji podatak o njegovoj biografiji nalazimo u njegovom Divanu, u kome tvrdi da je pisanje Divana otpoèeo ,,u Bosni" 1135. godine po hidžri (1722.), kada je imao 25 godina starosti, što navodi na siguran podatak da je roðen u Novom Pazaru 1698/99. (1110. po hidžri). 

gurbi baba

Gurbiju u èast, njegovi sljedbenici su nakon njegove smrti iznad mezara podigli turbe (dergjah) u kome su se okupljali uz recital stihove iz Divana svog znamenitog bektašijskog i nakšibendijskog šejha. Na nišanu je kapa sa dvanaest kajasa ili podeoka koji svjedoèe bektašijsku pripadnost Derviš Ahmed Gurbi Babe

 

Poznato je da je ovaj veliki pjesnik bio pripadnik i šejh derviškog reda bektašija, ali i nakšibendija. Postoje mnoge legende i anegdote vezane za ime Ahmed Gurbi Babe koje mu pripisuju mistièke osobenosti, kao i atribute sufijskog mislioca i filozofa, što potvrðuju stihovi iz njegove, vjerovatno jedine poetske zbirke DIVAN, objavljene u Jedrenu oko 1744. godine, u mjestu gdje je Ahmed Gurbi otišao na školovanje i u kome je duže boravio.

 

Gurbi o Bosni i bosnjaèkom Jeni Pazaru

„Znaj da je Bosna domovina moja
Novi Pazar rodni grad je moj

Narod gazija i ljudi ponosnih,
Boga jednog znaju, namaz ne puštaju

Narod naš, grad, djedovinu našu,
Uz dopust Gospodara ovo zborim:

Allah nek' saèuva tren ja ovaj želim
Da od tuge svake naraštaj zaštiti...

Zemlja Bosna zavièaj je moj
svi ljudi svijeta ovo ime znaju

Gazija središte, to je
Kad' mast prelije, sablja vodu pije...

Šeher moj sred Novog Pazara je
K'o u ðulistanu bulbul zasjeli je

K'o pupoljak neprocvali
U sparini takvoj na mah ja ožednih

K'o voda bistra što spokojno stoji
Sa mnogo dana u godini snježnih

Hal moj u stvaranju neobièan posta
Bolnom ti se èini, i zdravi da jeèi

Tok vremena najzad, trenutku je jamac
Vlasnik uspravljeni sam na svom vatanu"

Zanimljivo je pomenuti podatak da mu je ubrzo poslije smrti supruge, negdje oko 1761/2. godine (1175. po Hidžri) preminuo i 16-to godišnji sin, tako da preostali dio života provodi sa ostatkom porodice (drugi sin i kæi), skupa suoèeni sa velikim nevoljama i iskušenjima. Ovi su dogaðaji bili od velikog utjecaja na njegov poetski opus u Divanu koji sadrži i pjesme elegièkog sadržaja. U Divanu, takoðer, na nekoliko mjesta pominje svoje impresije sa putovanja niz rijeku Dunav, dok u uvodnom dijelu napominje da se pisanjem poèeo baviti od 1744. (1157. H.) godine. Svoju poeziju najèešæe piše u veæ oprobanim stilovima (hedže vezn i aruz), što potvrðuje da je Ahmed Gurbi bio talentiran i kvalitetan pjesnik. Rijeè je o silabièkoj i kvantitativnoj metrici, koja je u starijoj poeziji poznata kao razmjer pjevanja i stihovanja metodom »raèunanja na prste» i nalazi primjenu još od XI (V po H.) vijeka, sa raznolikim brojem, koji se kretao od 3 do 16 slogova. Ali je, s obzirom na glavne elemente ovog vida poezije: broj, ritam, velièina i povezanost stihova, dužina od 7, 8, 11 i 14 slogova najèešèe primjenivana.

Ima, meðutim, i nekoliko novih nauènih saznanja dobijenih u osmanlijskim izvorima koja su vezana za njegov životni put. Naime, u nekim dokumentima iz osmanskog perioda, tekija sagraðena u èast ovog velikog pjesnika, bila je uvrštena u rang malih vakufa (Kiiciik Evkaf) i pominje se pod imenom Azebi Ahmed Baba. Ovakav podatak ide u prilog njegovoj biografiji, jer sam naziv Azebi ili Azabi, objašnjava jedan dugaèak hod kroz život pun muka, patnji i stradanja, ili u krajnjem sluèaju opisuje njegovo potonje porodièno stanje, naroèito, ako se ima u vidu znaèenje rijeèi azeb - (neženja, neoženjen, neženjeni, onaj koji nema ženu i slièno). Ime ovog velikog novopazarskog književnika, filozofa i mislioca se spominje u mnogim nauènim prilozima (Saddetin Niizhet Ergiin; Bursali Mehmed Tahir; Tihomir Ðorðeviæ; Hazim Sabanoviæ). Nekoliko priloga Ejupa Mušoviæa o Gurbi Babi su parafraza i kompilacija samo jednog dijela pomenutih autora i ne mogu se uvrstiti u ozbiljnije nauène radove koji bi doprinijeli razriješavanju brojnih nepoznanica u vezi sa ovim zanimljivim pjesnikom i sufijom. Turbe u èast Ahmed Gurbi Babe izgraðeno je na mezarju Gazilar (Gaziler) u Novom Pazaru. Na osnovu urezanog tariha na mermernoj ploèi ukopanoj na prednjem duvaru desno od glavnog ulaza, vjerovatno svedoèi godinu njegove smrti (1185. prema Hidžri), odnosno 1771/2. godina, to jest, vrijeme poèetka podizanja ovog objekta.

Turbe dugo nije bilo registrirano, niti unijeto u osmansku vakufsku evidenciju i adekvatnu pravnu regulativu, da bi konaèno 15. septembra 1801. godine bila saèinjena uredna evidencija o turbetarskoj službi u ovom znaèajnom objektu osmanske sakralne kulture. Težnja nekih znanstvenika osmanologa, da objasne motive i razloge pripadnosti pjesnika Derviš Ahmed Gurbi Babe redu nakšibendija, nije dala oèekivane rezultate, što i nije lako protumaèiti, jer nisu poznati uzroci za ovakvu želju ili postupak ovog velikog novopazarskog divanskog pjesnika. Ovom prilikom saopštavamo (dvojezièno) pjesmu iz Gurbijevog Divana (zbirke). Pjesma govori o Gurbinim pjesnièkim kvalitetima, bogobojaznosti i predanosti pjesnika Božjem (Allahovom) putu:

Ehl-iHakkin nazari herkese kimja gibidir
Gonulu kamil olanin aynile derja gibidir
Kim ki sdhile varup arifi bila ola
Hak hakikatle olan suret-i ma'na gibidir
Her kim hizmetle musahib ola asik olana
Sidkille sadik olan almale dana gibidir
Ehl-i nazim olan aranlar arasinda "Gurbi"
Koseler icinde ev bir bulbul guza gibindir

Prepjev:

Pogledi svih pravovjernih, k 'o alhemija su,
Onaj èija je ljubav potpuna, k'o more je
Onaj što do obale stiže mudar je
Put pravednih pred Bogom k'o san je
Ko se u besjedi zaljubi obavezan je
Pravedan i odan ko je k'o uèenjak on je
Stihotvorac með domaæim tražen, „Gurbi"
Með budžake, ko s koprenom tièica je.

Prema stihovima u Divanu, mogli bismo zakljuèiti da Derviš Ahmed Gurbi pripada pjesnicima dominanto bektašijske orijentacije. Njihovo se uèenje sastoji u velièanju i slavljenju zaèetnika sufizma: halife Alije i Hadži Bekataš Velija, utemeljivaèa derviškog bratstva ili reda Bektašija. Ipak, u Divanu ima nakšibendijskih, ali i pjesama s drugim prizvukom.

Ni trenutak ne dospijeva u društvo voljene
Ko ne prosipa vino-suze.
Znaj, da niko ne može da vidi

Literatura

1. Derviš Ahmed Gurbi, Divan (transkripcija i prepjev, Redžep Škrijelj)
2. Podaci iz biografije Gurbija, sa godinom roðenja nudimo kao novinu, jer do sada nisu bili poznati. Podatke preuzimamo iz našeg neobjavljenog rukopisa (doktorske disertacije): "Divan Jenipazarli Derviš Ahmed Gurbija"
3. Gurbijevo opredjeljenje, odnosno tarikatski dualizam je zasnovan na njegovoj opsjednutosti islamskim tasavufom i zaljubljenosti u misticizam i uèenje negovih pjesnièkih uzora, Dželaludina Rumija (Mevlane) osnivaèa reda Mevlevija i njegovog najboljeg sljedbenika, slavnog Junuza Emrea.
4. Prema: Türk Cumhuriyeti Baºbakanlık Arºivi, Osmanlı Arºivi Daire Bakanlığı, Fond/Dizi: Cevdet Tasnifi, Evkaf Kısmı, Nu. 12752
5. Sadettın Nüzhet Ergün, Bektaºı Edebiyatı Antolojısi, İstanbul 1943., 1061-1069. ?
6. Hazim Šabanoviæ, Književnost muslimana na orijentalnim jezicima, Sarajevo … 464-465.
7. Brusali Mehmed Tahir, Osmanlı Muelifleri, I-III, Istanbul 195...
8. V. Boškov, Književnost Bosne i Hercegovine ... 142.
9. Džemal

Bošnjaèka rijeè br.2., [Novi Pazar] 2008, str. 72-74
Da li ste ?uli za bošnja?kog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakovi?a?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.