Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4

Deprecated: mysql_connect(): The mysql extension is deprecated and will be removed in the future: use mysqli or PDO instead in /home/bosnjaci/public_html/db_fns.php on line 4
U duhu latinskih majstora - Sinan Gudževiæ: ''Rimski epigrami''; Feral Tribune, Split, 2001. - Bosnjaci

U duhu latinskih majstora - Sinan Gudževiæ: ''Rimski epigrami''; Feral Tribune, Split, 2001.

Autor: Asmir Kujoviæ

 

Sinan Gudževiæ javio se poezijom krajem sedamdesetih godina, zbirkom pjesama duhovitog naslova Graða za pripovijetke. Ma koliko poetièka srž njegovih ranih pjesama u ondašnjem književnom okruženju djelovala samoniklo, u njoj su prepoznatljive matrice efektno poentiranih prozaiziranih zapisa, odnosno sažetih "išèašenih prièica" u stihovima kakve pamtimo iz pjesnièkih knjiga Vaska Pope Živo meso, Kuæa nasred druma i Rez. Popinu (uslovno reèeno) formu Gudževiæ je oplemenio autentiènom metaforikom zavièajnog folklora, narodnih obièaja, vjerovanja i usmenih predanja. Kao pravi pjesnièki arheolog, Gudževiæ je u blagu usmene tradicije suvremenim zanatskim instrumentarijem otkrivao kodove aktuelnih problema ili univerzalnih metafizièkih znaèenja.

Poslije dvije decenije šutnje, nakon što smo ga upoznali i kao vrsnog prevodioca latinskih pjesnika (dijelovi Ovidijevih Metamorfoza štampani u periodici širom ex-jugoslavenskih prostora), Sinan Gudževiæ objavljuje i svoju dugo najavljivanu drugu knjigu Rimski epigrami. Živi pjesnièki instinkt odveo ga je ovog puta na samo izvorište evropske kulture, u antièki Rim, odakle našu sadašnjicu sagledava "klasiènim" oèima Katula, Propercija, Ovidija, Marcijala, Horacija. Zadivljuje hrabrost poduhvata da se pjesnik na poèetku treæeg milenijuma okušava u obrascima klasiène metrike usprkos èinjenici da su rijetki pjesnici èak i u cjelokupnoj povijesti južnoslavenskih književnosti uspjeli ovladati heksametrom (a pogotovu prilagoditi ga našem jeziku), tim "božanskim" stihom za koji se u antici vjerovalo da je ljudima otkriven od samog Apolona. Pisani u elegijskom distihu, gdje se heksametar, pseudoheksametar ili krnji heksametar pravilno smjenjuje pentametrom, uz raskošno muzièko poigravanje neobiènim spojevima arhaizama i neologizama, te unutrašnjim rimama i asonancama, ovi su epigrami po svojim ritmièkim kvalitetima prava jezièka majstorija. Gudževiæ posuðuje ton klasiènih latinskih majstora da bi njime duhovito, sažeto i jezgrovito komentirao suvremenu svakodnevnicu Rima, posmatranu oèima egzilanta koji u džepu nosi pasoš jedne ratom rasturene balkanske zemlje.

Sudar antièke rafiniranosti i preciznosti u izražavanju finijih tonova misli i osjeæanja sa tematikom iz suvremene zbilje rezultira katkada lucidnim bljeskovima ironije ili neoèekivanim provalama aforistiènog humora: Ako je taèno da èovek povuèen i miran i pribran / Vozaè je obièno lud, brz na sirenu i gas, / Onda to Rimljanin mnogi povuèen i miran i pribran / Vozi po vascelu noæ prozor potresajuæ moj.

Bolji poznavaoci latinskih pjesnika složit æe se da su ovi epigrami rimski, ne samo po metrici veæ i po ukupnim stilskim kvalitetama. Gudževiæ vjerno oponaša ne samo smijeh, plaè ili zamišljenost latinskog pjesnika veæ i one karakteristiène geste, koje izmještanjem u kontekst suvremenih zbivanja poprimaju sasvim novo znaèenje. Rimska mitologija izvedena je na ulice današnjeg Rima, gdje se Cezarov palac ogleda u palcu koji bira brojke mobitela, a Maradona i Batistuta su omiljeni gladijatori, dostojni meštrovog stiha. Odista je Katulova i Propercijeva muza uskrsnula u ovim epigramima: vidljivo je to po destiliranoj sažetosti i suptilnoj aluzivnosti koja je postignuta u jednom razgovornom tonu i pripovjednom ritmu, uz dojam neposrednosti kakav je svojstven samo latinskim pjesnicima. U njihovom "maniru" su i neobièno duhovite i prodorne opservacije, virtuozna raznovrsnost i izravnost emocionalnog izraza.

Amerièki pjesnik Ezra Pound, nadahnut težnjom latinskih pjesnika ka neposrednosti i preciznosti, otkrio je njihovu vanvremensku univerzalnost, naèinivši od toga revolucionarni prevrat u poeziji XX vijeka. U duhu ovog slavnog poklonika Venecije, Gudževiæ prostaštvu i varvarstvu u suvremenoj poeziji suprotstavlja klasiène uzore, ali to èini nepretenciozno, nenametljivo, duhovito i sa osjetnom dozom ironije i rezignacije. Aristokratski duh drevne prijestonice nije ni u kom pogledu idealiziran kao kod pisca Cantosa. U bogatom prepletu suptilnih aluzija kojima su ovijeni Gudževiæevi distisi, miješaju se odrazi vedrog mediteranskog temperamenta iz filmova talijanskog neorealizma, a slika bludnice koja je "mati svih bludnika i mrzosti zemaljskih", kako drevni Rim vidi pisac Apokalipse, ovdje je iskarikirana pred pjesnièkim imperativom da se u punoæi proživi sadašnji trenutak (Katul, Horacije), a Gudževiæ u tome prepoznaje i jednu poetsku strategiju; naime, najbolje Katulove ili Propercijeve (a može se primijeniti i na Gudževiæeve) pjesme predstavljaju upravo vjeran snimak punog uživljavanja u jedan trenutak iskustva, sa svim protivrjeènim misaonim ili emocionalnim nabojima koje on donosi, tako da i ne èudi kada se ton lirske meditativnosti zaèas "vrgne" u satiriènu iskrièavost.

Oživljavajuæi jedno zamrlo književno naslijeðe, Gudževiæ se vješto poigrava sa tradicionalnim konvencijama epigramatske tematike, duhovito uvodeæi u poeziju saznanja egzaktnih nauka, aritmetièkih jednaèina ili geometrijskih pouèaka. Pjesnik katkada navlaèi masku antièkog filozofa, odnosno renesansnog intelektualca kojem nije strano bavljenje problemima iz svih oblasti ljudskog znanja, ukazujuæi zapravo na èinjenicu da prirodne nauke (o èemu govori i Albert Einstein u Mojoj slici svijeta) nužno završavaju u poeziji: Jedna te ista da jeste Veèernjaèa s Danicom zvezda - /Tu je dokazao stvar Parmenid prvi od svih. /Dokazni postupak jedan i meni je ponuðen noæas. /Pitaš za postupak moj? Sedim uz prozor i bdim.

Maštovite misaone igre u kojima se neoèekivano spajaju ili meðusobno ogledaju kulturna iskustva udaljenih epoha i civilizacija, èine ovu knjigu jedinstvenom u našem novijem pjesništvu. Rimski epigrami nude jednu odvažnu viziju pjesnièkog postmoderniteta, odluèno raskidajuæi sa "vremenskim provincijalizmom" koji nam je suvremenim poimanjem poezije nametnut.

 

Sanoptikum
Da li ste ?uli za bošnja?kog alhamijado pjesnika iz Sandžaka Sulejmana Tabakovi?a?

Poziv na saradnju

Postovani posjetioci,

Počeo je sa radom sajt Bosnjaci.rs čiji je osnovni cilj digitalizacija i postavljanje na internet baštine Bošnjaka.
Cilj nam je da u redakciju sajta uključimo što više ljudi i da objavimo što više materijala. Svi zainteresovani naučnici, književnici, fotografi, umjetnici mogu se javiti na redakcija@bosnjaci.rs da bi se dogovorili oko saradnje.
Također, pozivamo sve one koji su primijetili da neki rad nije objavljen kod nas, a da mu je tu mjesto, da nam se jave na isti mail.

Posljednji tekstovi

Aspekt Muminoviæeve kritièke filozofije

Šefket Krciæ

Utopicum kao indikacija krize humanuma

Rasim Muminoviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (II)

Muhsin Rizviæ

Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (I)

Muhsin Rizviæ

Kada prolazite kroz Sjeverin, otvorite prozor.... ili prièa o mom komšiji...

Nermin Hadzic

Pogrešna vaga

Hajro Ikiæ

Crna Bajka

Hajro Ikiæ

Sulejman Muftarevic-Heman

Ko smo mi Bošnjaci

Anonim

Poetsko

Anonim